Cukić: Za kukuruz je odličan predusjev pšenica, nemam problema sa korovima

Kukuruz se sije na početku vegetacionog perioda kada to vremenski uslovi dozvole, uglavnom tokom aprila. S obzirom na to da je ovaj usjev podjednako važan kako za ljudsku, tako i za ishranu životinja, činjenica je da treba voditi računa o samim proizvodnim uslovima, mjerama njege, kao i potrebama ove biljke.

Poljoprivrednik, a ujedno i inženjer poljoprivrede Branislav Cukić iz Barande u Srbiji, kraj Opova gaji kukuruz na oko 65 hektara. Do sada je u plodoredu kukuruz sijan na oko 50 hektara. Međutim, zbog vremenskih neprilika, oluja, primoran je da smanji merkantilni suncokret i tako poveća kukuruz.

"Na nižim terenima gdje je zemljište lošijeg kvaliteta sijem hibride iz FAO grupe 300 i 400, dok na višim terenima gdje je zemljište jako kvalitetno hibride iz FAO grupe 500", kaže on i dodaje da su svi hibridi namijenjeni za ubiranje u zrnu.

Prema riječima ovog mladog poljoprivrednika, priprema zemljišta za proljetnu sjetvu kukuruza podrazumijeva najprije jesenju osnovnu obradu uz dodatak dvojnog NP đubriva formulacije 12:52 na parceli gdje je predusjev bila pšenica.

"U februaru počinje dopunska obrada zemljišta, ili kako mi u Banatu kažemo, zatvaranje brazde. Podrazumijeva korištenje teških sjetvospremača sa S oprugama sa daskom za ravnanje površine i dva reda rotora za sitnjenje."

Meka posteljica, tvrdo tlo

Naredna operacija koja se obavlja krajem marta je primjena uree rasipačem za mineralno đubrivo po ravnoj površini. Odmah potom se traktorom sa duplim točkovima radi što manjeg propadanja i koji je agregatiran teškom drljačom (jer manje vadi vlagu u odnosu na sjetvospremač), na dubini od 6 do 8 centimetara ovo azotno đubrivo inkorporira u zemljište.

"Za ratarsku kulturu kao što je kukuruz važno je napraviti meku posteljicu, a tvrdo tlo, jer se sjetva obavlja na dubini od 6 do 8 centimetara", ističe Cukić.

Sa sjetvom počinje čim to vremenski uslovi dozvole i kada optimalna temperatura pređe 10 stepeni. Broj biljaka, kaže, zavisi od tipa zemljišta i kreće se u rasponu od 65.000 do 72.000 po hektaru.

Pšenica kao predusjev

"Plodored je generalno od suštinskog značaja za uspješnu proizvodnju, kako zbog korovskih vrsta, tako i zbog bolesti i štetočina. Iz tog razloga je kod mene pšenica uvijek dobar predusjev i nikada nemam problema, pogotovo ne sa korovima", napominje ovaj inženjer poljoprivrede.

S obzirom na to da je radio dosta mini ogleda sa raznim herbicidima, najbolje se pokazalo tretiranje protiv korova kada je kukuruz u fazi trećeg lista. Tada primjenjuje sredstva na bazi dvije aktivne materije: izoksaflutol i tienkarbazon-metil, kao i pola doze herbicida na bazi florasulama i 2,4-D-2-etilheksilestar da pojača dejstvo prvog herbicida zbog problema sa samoniklim suncokretom.

Mala stavka, velika razlika: Zašto koristiti okvašivač uz herbicide?

"Herbicid sa aktivnim materijama izoksaflutol i tienkarbazon-metil djeluje i aktivira se kada ima padavina, pa od toga zavisi i njegovo djelovanje. U slučaju kada je u vrijeme primjene i nakon toga sušni period, pa on ne odradi posao kako treba, uvijek imam spreman herbicid sa aktivnom materijom tembotrion koji može da se koristi i kada je kukuruz u fazi 8 do 10 listova", kaže on.

Kada je riječ o prinosu kukuruza protekle godine, ističe da nije bilo ekstremno sušnog perioda, već su imali sreće sa dovoljnom količinom padavina. Zato je mogao da se pohvali prinosom između 9 i 12 tona po hektaru. Kukuruz je pored toga bio zdrav, a zbog kvaliteta je sav otišao za izvoz.