Bogate žetve i slaba potražnja: Zašto bi 2026. mogla biti teška godina za ratare?

Godina se na evropskom tržištu žitarica završava bez optimizma za proizvođače. Fizičko tržište žitarica pred božićne blagdane gotovo se u potpunosti zaustavlja, a slično je i na terminskoj burzi Euronext, gdje je trgovanje znatno skraćeno. Najnoviji tržišni podaci upućuju na to da bi i 2026. godina mogla biti vrlo zahtjevna za ratare, kako u segmentu žitarica, tako i kod uljarica, posebno uljane repice, piše Agrarheute.

Na Euronextu se 24. decembra trguje samo pola dana, dok su berze 25. i 26. decemra zatvorene. Zbog svega dva i pol radna dana i odsutnosti mnogih tržišnih sudionika očekuje se iznimno nizak obim trgovanja, a pažnja tržišta ostaje usmjerena na makroekonomska kretanja i geopolitiku.

Kurs eura prema dolaru stabilizirao se posljednjih dana oko nivoa 1,17, dok su cijene nafte pokazale blage znakove oporavka. Ipak, rat u Ukrajini i dalje snažno utječe na tržište, logistika i infrastruktura za izvoz žitarica iz te zemlje funkcioniraju ograničeno, što stvara dodatnu neizvjesnost.

Pritisak na cijene pšenice i kukuruza

Cijene žitarica na Euronextu prošle sedmice su dosegnule nove najniže nivoe. Terminski ugovor za pšenicu s isporukom u martu 2026. pao je na 185 eura po toni, što je snažno opteretilo i kasnije rokove, uključujući novu žetvu 2026. Blagi oporavak zabilježen je početkom ove sedmice, ponajviše zahvaljujući nešto boljoj konkurentnosti evropske pšenice na izvoznim tržištima.

Pšenica ostaje atraktivna i kao stočna hrana jer je razlika u cijeni u odnosu na kukuruz vrlo mala. Ipak, pritisak na cijene prelijeva se i na kukuruz, koji se na Euronextu posljednjih dana trgovao gotovo izjednačeno s pšenicom.

Posebno težak udarac pretrpjelo je tržište uljane repice. Cijene su krajem prošle sedmice pale na najniži nivo od avgusta 2024. godine. Terminski ugovor za februar 2026. zatvoren je uz pad od 6,75 eura, na 454,25 eura po toni. Početkom ove sedmice zabilježen je tek blagi oporavak.

Pad cijena repice povezan je s globalnim slabljenjem cijena uljarica. Kanadska canola, soja i bob u SAD-u, visoke zalihe palminog ulja u Maleziji te slabije cijene nafte dodatno pritišću cijeli kompleks uljarica. Od početka decembra cijena kanadske canole pala je više od 9 posto, dok su soja u Chicagu i repica na Euronextu zabilježili znatne gubitke.

Rekordna žetva u Argentini

Dodatni pritisak dolazi iz Južne Amerike. Berza u Buenos Airesu povisila je procjenu ovogodišnje žetve pšenice u Argentini na rekordnih 27,1 milion tona, u odnosu na 18,6 miliona tona prošle godine. Time se dodatno smanjuje konkurentnost američke pšenice na svjetskom tržištu.

Istovremeno, povoljne vremenske prilike poboljšavaju izglede za proizvodnju kukuruza i soje u Brazilu i Argentini do 2026. godine. Argentinska berza podigla je ocjenu stanja soje na 65 posto površina u "izvrsnom" stanju.

Uprkos nepovoljnim cjenovnim signalima, površine pod zimskim usjevima u Evropi uglavnom se održavaju ili rastu. U Njemačkoj je za žetvu 2026. zasijano oko pet miliona hektara ozimih žitarica, što je gotovo jednako kao i prethodne godine. Površine pod ozimom pšenicom ostaju stabilne, dok se povećava sjetva ozimog ječma i uljane repice.

Sličan trend bilježi se i u Francuskoj, gdje se očekuje rast površina pod ozimom pšenicom za 2,3 posto, kao i povećanje zasijanih površina pod ječmom.

Sve navedeno, zaključuje njemački portal, upućuje na zaključak da će se proizvođači žitarica i uljarica i u 2026. suočavati s visokim proizvodnim troškovima i pritiskom niskih otkupnih cijena, bez "božićnih darova" s tržišta.