Optimalan rok za sjetvu uljane repice se kreće od 25. avgusta do 25. septembra. Na šta treba obratiti posebnu pažnju?
Približavaju se optimalni rokovi za sjetvu uljane repice koja predstavlja važnu poljoprivrednu kulturu. Prisustvo tvornice ulja "Bimal" u Brčkom i osiguran plasman pokazatelj je nešto više proizvodnje ove industrijske biljke na području Posavine nego u ostalim krajevima BiH gdje je proizvodnja u opšte moguća.
Optimalan rok za sjetvu uljane repice se kreće od 25. avgusta do 25. septembra. Sjetva u tom periodu nosi manje rizika od nepripremljenosti biljke za prezimljavanje, a time nosi i manje rizika za niže prinose. Ne preporučuje se niti prerana sjetva jer biljke ulaze prebujne u zimu sklone su izmrzavanju, kao ni kasna sjetva jer ulaze dovoljne ne razvijene u zimu. Tada je proces kaljenja otežan i veća je mogućnost propadanja biljaka. Sjetva se obavlja sijačicama u redove na dubini 1 do 2 cm i međurednom razmaku od oko 20 do 25 cm.
Izbjegavajte pjeskovita zemljišta koja brzo gube vlagu, kao i suviše glinovita jer ne podnose zemljište prezasićeno vlagom što može dovesti do asfiksije, gušenja korijena. Što se tiče agrotehničkih mjera preporučuje se ljuštenje strništa da bi se postaklo nicanje korova i pronicanje zaostalog predusjeva (najčešće strna žita).
Osnovnu obradu bi bilo dobro odraditi dvije do tri sedmice prije sjetve. Sjeme je sitno i sije se na dubini od 1,5 do 2 cm, Gustina sjetve zavisi od sorte, odnosno hibrida, i kreće se između 550 000 do 750 000 biljaka po ha. Nakon sjetve povaljati parcelu da bi se ostvario kontakt zemljišta i sjemena kako se ne bi zadržalo u vazdušnim džepovima što bi izostavilo klijanje, a samim tim i prorjeđivanje usjeva. Ovo je važanpreduslov za maksimalne prinose.
Đubrenje se određuje na osnovu plodnosti samog zemljišta i planiranog prinosa. Ova kultura ima zahtjeve prema kalcijumu. Zbog toga je dobro pri ljetnom ili oranju strnjišta dodati kreč. Na umjereno plodnom zemljištu potrebno je obezbijediti od 120 do180 kg /ha azota, 80 do 120 kg/ ha fosfora i kalija 150 – 200 kg/h , te sumpora 50 – 80 kg/ha koja se dodaju u osnovnom, predsjetvenom đubrenju te u prihrani. Jednom ili dav puta prihranjujemo usjev u rano proljeće krajem februara ili početkom marta. Obično se izvodi kombinacijom NPK 15:15:15 u količini 150 do 200 kg/ha, sa dodatkom sumpora koji znatno uvećava prinos. Uljana repica brzo raste i prekriva zemljište, guši korove svojom gustom strukturom pa se često izbjegne primjena herbicida.
Veliki problem može da nastane prilikom žetve, jer zrele mahune lako pucaju, sjeme se osipa i dolazi do gubitka. Zato je vrlo bitno pravilno odrediti momenat žetve. Radi lakše i žetve bez gubitka sjemena često se vrši desikacija sredstvom namijenjenim za desikaciju (mala ponuda registrovanih preparate) ili češće totalnim herbicidom. Prekidamo vegetaciju, dolazi do prisilne i izjednačene zriobe svih mahuna. Sjeme se skladišti i čuva sa manje od osam posto vode tako da ga često treba sušiti prije skladištenja jer ima veći procenat vlage od dozvoljenog.
Prinos uljane repice se kreće od 2 do 4 t/ha, rjeđe i do 5 t/ha.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)
Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a potom u... Više [+]Tagovi
Autorica