Arapović: Strna žita u kritičnoj fazi, biljke sada ne smiju oskudijevati s hranivima

Zavisno od lokaliteta i roka sjetve, strna žita trenutno su u fenofazi početka vlatanja, odnosno porasta u stablo do fenofaze drugog koljenceta (BBCH 30 – 32). Ukoliko već nije urađena, obavezna mjera njege početkom vlatanja je druga prihrana, objavila je Poljoprivredna savjetodavna služba (PSSRS).

Početak vlatanja, kako objašnjava Iskra Arapović, viši stručnjak za žitarice i povrtlarstvo u PSSRS, predstavlja početak razvoja generativnih organa, ali i fazu najintenzivnijeg porasta u životnom ciklusu biljke, kada se stvara najveći dio vegetativne mase. Upravo razvijena lisna masa predstavlja osnovu za formiranje komponenti prinosa, broja klasova po jedinici površine, dijelova klasa, broj zrna u klasu.

"Može se slobodno reći da je ovo kritična faza u razvoju strnih žita te je neophodno da u ovoj fenofazi biljke ne oskudijevaju hranivima. U drugoj prihrani dodaje se oko 150 kg/ha KAN-a", navela je Arapović.

Uklanjanje korova

Porast dnevnih temperatura zraka, uslovio je i brži porast cjelokupne vegetacije, kako gajenih biljaka tako i korovskih. Treba uzeti u obzir da je na pojedinim lokalitetima zbog predusjeva ili eventualnog đubrenja organskim đubrivima korovski potencijal bio izraženiji.

"Tamo gdje je usjev prorijeđen uslijed golomrazice, rjeđe sjetve, kasnijih rokova sjetve, korovi se u većoj mjeri razvijaju. Herbicidne tretmane je neophodno primijeniti zavisno od sastava korovske vegetacije", dodaje savjetodavac, navodeći da su u pojedinim krajevima Republike Srpske, zbog neophodnosti primjene, herbicidni tretmani već obavljeni. Zbog toga je neophodan redovan monitoring parcela da bi se na vrijeme djelovalo.

Na osnovu iskustva iz prethodnih godina, proizvođači bi trebali znati je li zabilježeno prisustvo travnih korova na njihovim parcelama. Pored tretmana herbicidima, Arapović podsjeća da je redovno košenje i kultiviranje oko same parcele, košenje međa i kanala, nužno kao mjera daljeg sprečavanja širenja korovskih biljaka na parcele koje se obrađuju.

Bolesti i štetočine

Simptomi biljnih bolesti se u ovoj fazi razvoja biljaka intenzivnije ispoljavaju. Mogu se uočiti simptomi sive pjegavosti lista pšenice (Septoria tritici), mrežaste pjegavosti ječma (Pyrenophora teres) i sočivaste pjegavosti ječma (Rhynchosporium secalis).

Žitna pijavica (Lema melanopus) već uveliko pravi oštećenja, s obzirom na to da se i sama biologija štetnika poklapa s ovom fenofazom razvoja strnih žita.

Kada je pravo vrijeme za suzbijanje žitne pijavice?

"Preporuka je da, ukoliko već nisu, fungicidni i insekticidni tretmani obave, zavisno od same pojave i nivoa oštećenja", kaže savjetodavac.

Poslije kišnog perioda i povlačenja vode koja se u tom periodu zadržavala, zbog loše drenaže ili stvaranja plužnog đona, na pojedinim parcelama došlo je do stvaranja pokorice. Treba imati u vidu da su, pored samog opterećenja na zemljište, i biljke u tim područjima, ako nije došlo do uništenja usjeva, pretrpjele opterećenje i da su oslabljene.

"Stoga je neophodno dobro ishraniti biljke, ali i obaviti tretman fungicidima imajući u vidu vlažnu sredinu u kojoj su jedan dio vremena provele. Proizvođačima se savjetuje da ubuduće poduzimaju mjere koje će spriječiti ili bar ublažiti narušavanje strukture zemljišta", zaključila je Arapović.