Ukrajinska jaja iz kaveznog uzgoja i dalje stižu na evropsko tržište kao ekološka?

Ukrajinska jaja porijeklom iz kaveznog uzgoja i dalje se prodaju kao ekološka na evropskom tržištu, upozorava flamansko udruženje peradara Landsbond Pluimvee. Uprkos strožim propisima o označavanju, uvedenima prije godinu dana, mnoge države članice EU ne provode nova pravila ostavljajući prostor za zloupotrebe i nelojalnu konkurenciju, objavio je Gefluegelnews.

Prema evropskim propisima koji su stupili na snagu 8. novembra 2024., farme moraju dirketno u peradarniku otisnuti oznaku na svako pojedinačno jaje. Time se željelo spriječiti miješanje jaja različitih uzgojnih sistema u pakirnicama, gdje je prethodno dolazilo do pogrešaka, ali i namjernih manipulacija.

No godinu dana kasnije, situacija je daleko od ujednačene. Kako pišu, Belgija se drži propisa, ali mnoge druge zemlje to ne čine. Prema Landsbond Pluimveeju, u nekim državama pakirnice i dalje prihvataju jaja iz Ukrajine bez potrebne ovjere te ih potom prosljeđuju kao ekološka.

Industrija tražila stroža pravila, ali nedostaje primjena

"Bez pečata stavljenih direktno na farmi, prevaru je gotovo nemoguće spriječiti", upozorava Martijn Chombaere iz flamanskog udruženja.

Zanimljivo je da su upravo evropske peradarske organizacije bile među glavnim zagovornicima strožih pravila, tvrdeći da se jaja iz različitih uzgojnih sistema u pakirnicama svakodnevno miješaju, što povećava rizik pogrešaka. EU je zato odlučila da odgovornost treba prebaciti na same farme, odnosno "proizvodne jedinice".

Međutim, istraživanje iz 2024. otkrilo je da samo Belgija, Njemačka, Nizozemska i Italija dosljedno provode novi sistem. Francuska najavljuje prelazak, no uz određene rezerve.

EU ponovno uvela carine i kvote na ukrajinske poljoprivredne proizvode

Ostale zemlje, Danska, Finska, Mađarska, Irska, Španija i Švedska, nastavljaju s označavanjem isključivo u pakirnicama. To im omogućava evropska uredba koja dopušta iznimke "na temelju objektivnih kriterija", iako se ti kriteriji nigdje jasno ne definiraju.

"Možemo samo nagađati šta bi to trebalo značiti", kaže Chombaere.

Brisel nema pregled nad provedbom

Dodatni problem je što države članice nisu obvezne izvještavati Brisel o korištenju izuzeća. Zbog toga se zapravo ne zna koje zemlje poštuju nove propise, a koje ne.

"Zatvorili su jedna stražnja vrata i otvorili druga", kritičan je Chombaere. Po njemu, posljedice su jasne: nelojalna konkurencija unutar EU i očuvanje prostora za prevaru. Nakon sve glasnijih upozorenja, Evropska komisija najavila je reviziju do kraja godine. Cilj je dobiti napokon jasnu sliku o tome kako se propisi provode na terenu.

"Pričekat ćemo rezultate prije nego što se donesu daljnje mjere", navodi Chombaere, dodajući da EU priznaje probleme, ali i dalje ne daje rješenje.