Pretraga tekstova
Kruh i žitarice najskuplje plaćaju stanovnici Danske, a najmanje Rumunjske.
 
        Cijene kruha i žitarica prošle su se godine razlikovale u državama članicama Europske unije.
Prema Eurostatu, cijena je bila čak 2,5 puta veća u najskupljoj državi članici, u odnosu na najjeftiniju.
 
Kada se one usporede s prosječnim indeksom od 100, rezultati pokazuju da se za kruh i žitarice najviše plaćalo u Danskoj, a ondje je on iznosio 153. Slijede ju Austrija s indeksom od 135, Luksemburg, Finska te Švedska s indeksima od 127.
Nasuprot tome, najniže cijene bilježi Rumunjska (indeks razine cijena 56), zatim Bugarska (67) te Poljska (70).
Prema službenim podacima, Estonija i susjedna Hrvatska najbliže su prosjeku indeksa.
 
Prema Numbeo bazi podataka o troškovima života na globalnoj razini, u norveškom gradu Espoou spremni su platiti čak 3.30 eura za pola kg bijelog kruha. Slijedi ga islandski Reykjavik s cijenom od 3,24 eura te švicarski Zug s 3,16 eura.
Najjeftinijih pola kg bijelog kruha plaćaju u moldovskom gradu Chisinau i to 0,31 eura.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, u Sarajevu je cijena kruha 1,02 KM.
U odnosu na prošlu godinu, evidentno je da je došlo do poskupljenja.
Tagovi
Cijene Kruh Žitarice Europska unija Indeks Cijena kruha
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
 Janjska sela tiša nego ikada, ali s najljepšim sirom: Evo kako ga Dragica sprema
                
                
                
                    Janjska sela tiša nego ikada, ali s najljepšim sirom: Evo kako ga Dragica sprema
                     Standardizacija i brendiranje autohtonih proizvoda: Tradicija uz pečat kvaliteta
                
                
                
                    Standardizacija i brendiranje autohtonih proizvoda: Tradicija uz pečat kvaliteta
                     Nives Marušić Radovčić: Smeđa jaja su zdravija od bijelih, dimljeni pršut štetan? Mit, a ne istina
                
                
                
                    Nives Marušić Radovčić: Smeđa jaja su zdravija od bijelih, dimljeni pršut štetan? Mit, a ne istina
                     Biljni sir i ostale "kopije" dobijaju crvene etikete: "Nije 100% mliječni proizvod"
                
                
                
                    Biljni sir i ostale "kopije" dobijaju crvene etikete: "Nije 100% mliječni proizvod"
                     
