Staju u kraj krivotvorenju hrane? Istraživački projekt razvija sistem genetskog profiliranja

Krivotvorenje hrane globalno je rastući problem. Riječ je o milijardskoj industriji koja pogađa najrazličitije proizvode, od meda i mlijeka do vina i maslinova ulja. Prevareni nisu samo potrošači, već i proizvođači, trgovci i cijeli prehrambeni lanac.

Prema procjenama Evropske unije, šteta od ovih manipulacija iznosi između 8 i 12 milijardi eura godišnje, piše Argoinform.

Maslinovo ulje pod povećalom

Maslinovo ulje, posebno ekstra djevičansko, najčešća je meta krivotvoritelja jer se radi o proizvodu visoke vrijednosti. Često se miješa s jeftinijim uljima ili se pogrešno označava zemlja porijekla. Zbog toga je u Italiji, na historijskom maslinarskom području Umbrije, pokrenut projekt analize uzoraka ulja pomoću DNA testiranja, kako bi se otkrile manipulacije. Sličnu tehnologiju razvila je i grčka biotehnološka kompanija, nudeći DNA sisteme za praćenje porijekla hrane.

Pod imenom WATSON pokrenut je trogodišnji istraživački projekt koji okuplja 47 instituta i kompanija iz 20 zemalja članica EU i nekoliko država izvan Unije. Koordinator je University College Dublin u Irskoj.

Cilj je uspostaviti sistem genetskog profiliranja hrane, pri čemu se podaci pohranjuju u blockchain bazu podataka. Time bi cijeli lanac, od poljoprivrednika do trgovca i inspektora, imao uvid u vjerodostojne informacije o proizvodu.

Kina i Turska na crnoj listi: Najviše krivotvorene hrane i pića u EU dolazilo od njih

Iako je maslinovo ulje najsimboličniji primjer, projekt se ne zaustavlja na njemu. U toku su i pilot-istraživanja na španskom medu, njemačkom mesu, finskom mlijeku i žitaricama, norveškoj bijeloj ribi i portugalskom vinu. Ovi proizvodi ubrajaju se među one najčešće krivotvorene u Evropi.

Tehnologija budućnosti u prehrambenom lancu

Razvijaju se različite metode, od DNA senzora i naprednih sistema snimanja do IoT uređaja (interneta stvari) koji mogu pratiti uvjete transporta i skladištenja. U vinskoj industriji, gdje krivotvorenje godišnje prouzroči štetu od čak 1,3 milijarde eura, cilj je osigurati potpunu sljedivost, od vinograda do boce.

U budućnosti bi i kupci mogli imati koristi od ovih sistema. Planira se uvođenje "prehrambenog pasoša", dovoljno je skenirati kod na ambalaži kako bi se dobio detaljan uvid u porijeklo i put proizvoda do trgovine. Time bi povjerenje potrošača znatno poraslo, a proizvođači bi imali snažniji alat za zaštitu kvalitete i reputacije.