Slobodni pad cijena šećera: Zatvaraju se šećerane, sektor strahuje od kolapsa

Evropska industrija šećera suočava se s ozbiljnom krizom. U jeku kampanje prerade šećerne repe, krovne organizacije sektora CEFS (Evropsko udruženje proizvođača šećera) i CIBE (Udruženje evropskih proizvođača šećerne repe), upozoravaju na dramatično pogoršanje stanja na tržištu i pozivaju Evropsku komisiju na hitnu reakciju, piše Agrarheute.

Samo ove godine najavljeno je zatvaranje pet šećerana u Evropskoj uniji, dok jedna fabrika u nadolazećoj kampanji više neće prerađivati šećernu repu. Iako, prema Njemačkom udruženju šećerne industrije (WVZ), pogoni u toj zemlji zasad nisu pogođeni, pad cijena šećera sve više prijeti održivosti cijelog sektora.

Pad cijena zbog globalne prekomjerne proizvodnje

Glavni uzrok krize je snažan pad cijena šećera na evropskom i svjetskom tržištu. Nakon vrhunca u decembru 2023., cijene u EU pale su za čak 38 posto. Istovremeno, svjetska cijena šećera u jesen 2025. iznosila je oko 14,4 američka centa po funti, što je 25 do 35 posto manje nego godinu ranije, a ujedno i najniži nivo u posljednjih pet godina.

Pad cijena posljedica je velike prekomjerne proizvodnje u Brazilu, Indiji i Tajlandu, ali i snažnih špekulacija na robnim berzama. Prema ocjeni industrije, trenutne cijene nisu ekonomski održive za evropske proizvođače.

Najveći svjetski proizvođač šećera zatvara veliki pogon zbog smanjenja duga

Pod pritiskom tržišta, površine pod šećernom repom u EU za tržišnu godinu 2025./26. smanjene su za gotovo 11 posto. Uprkos tome, povoljne agroklimatske prilike upućuju na visoke prinose. U Njemačkoj se, prema procjenama WVZ-a, očekuje natprosječan prinos od 81,8 tona po hektaru te ukupna proizvodnja veća od 28,5 miliona tona repe.

Iako se radi o dobroj proizvodnoj godini, pozitivni rezultati ne mogu ublažiti negativne tržišne trendove. CEFS i CIBE upozoravaju da se u nadolazećem razdoblju 2025./26. očekuju visoke zalihe šećera, što će dodatno pojačati pritisak na cijene.

Bescarinski uvoz dodatno destabilizira tržište

Posebnu zabrinutost izaziva nagli rast bescarinskog uvoza šećera u EU. Uz redovne uvozne kvote, velike količine šećera ulaze na tržište kroz sisteme aktivne prerade (Inward Processing Procedure - IPP), koji omogućuje uvoz sirovina radi prerade. Iako je mehanizam izvorno namijenjen reeksportu, prema navodima industrije on otvara vrata jeftinom šećeru iz Brazila bez carina.

Prema podacima WVZ-a, do avgusta 2025. u EU je bescarinski uvezeno oko 470.000 tona sirovog šećera i 135.000 tona bijelog šećera, od čega gotovo 440.000 tona potječe iz Brazila. Industrija upozorava da takav šećer često ne zadovoljava evropske socijalne i okolišne standarde.

Predsjednik CIBE-a Marcel Jehaes i predsjednik CEFS-a Giovanni Tamburini pozvali su Evropsku komisiju i države članice da ozbiljno shvate upozorenja sektora i poduzmu mjere za stabilizaciju tržišta šećera. Kao ključne korake navode privremenu obustavu uvoza šećerne trske kroz sistem aktivne prerade te dosljedniju i snažniju primjenu instrumenata Zajedničke organizacije tržišta (GMO).

Bez brzog djelovanja, upozoravaju udruženja, evropska industrija šećera mogla bi se suočiti s daljnjim zatvaranjem pogona i gubitkom konkurentnosti na globalnom tržištu.