Peti mjesec pada globalnih cijena: Stočari pod najvećim pritiskom

Globalne cijene hrane nastavile su padati i početkom 2026. godine, pokazuju najnoviji podaci Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). FAO indeks cijena hrane (FFPI) u januaru 2026. iznosio je prosječno 123,9 bodova, što je 0,5 bodova (0,4%) manje nego u decembru. Time je zabilježen peti uzastopni mjesečni pad, stoji u njihovom saopćenju.

Pad cijena mliječnih proizvoda, mesa i šećera više je nego nadoknadio rast za žitarice i biljna ulja. Ukupni indeks u januaru je bio 0,6% niži nego prije godinu dana, a čak 22,7% ispod vrhunca iz ožujka 2022., kada su globalne cijene hrane dosegnule rekordne nivoe.

Biljna ulja poskupjela više od 2%

FAO indeks cijena žitarica u januaru je iznosio 107,5 bodova, što je 0,2% više nego u decembru, ali i dalje 3,9% niže nego u istom razdoblju prošle godine.

Za pšenicu su bile uglavnom stabilne, uz tek 0,4% pad u odnosu na decembar. Pritisak na rast dolazio je iz snažne izvozne aktivnosti Australije i Kanade, kao i zabrinutosti zbog vremenskih uvjeta u Rusiji i SAD-u. Ipak, taj trend ublažila je relativno stabilna globalna opskrba te očekivanja dobrih žetvi u Argentini i Australiji.

Cijene kukuruza nastavile su blago padati, smanjivši se za 0,2%, dok je riža poskupjela za 1,8%, uglavnom zbog jače potražnje, posebno za aromatičnim sortama.

FAO: Cijene biljnih ulja dosegnule najviši nivo od jula 2022.

Indeks za biljna ulja u januaru je porastao na 168,6 bodova, što predstavlja rast od 2,1% u odnosu na decembar. U usporedbi s prošlom godinom, indeks je čak 10,2% viši.

Rast je prvenstveno potaknut poskupljenjem palminog, sojinog i suncokretovog ulja, dok je cijena uljane repice blago pala. Palmino je poskupjelo drugi mjesec zaredom zbog sezonskog smanjenja proizvodnje u jugoistočnoj Aziji i snažne potražnje na svjetskom tržištu.

Meso lagano pojeftinilo, ali je skuplje nego prošle godine

FAO indeks cijena mesa iznosio je 123,8 bodova, što je 0,4% manje nego u decembru, ali i dalje 6,1% više nego prije godinu dana.

Pad se uglavnom pripisuje nižim cijenama svinjetine u Evropskoj uniji zbog slabije međunarodne potražnje i velikih zaliha. S druge strane, one za perad rasle su, posebno u Brazilu, zahvaljujući snažnom izvoznom interesu.

Privremeno zabranjen uvoz mesa goveda iz zemalja Južne Amerike u BiH

Najizraženiji pad zabilježen je kod mliječnih proizvoda. FFPI mlijeka i mliječnih proizvoda u januaru je iznosio 121,8 bodova, što je 5% manje nego u decemrbu i čak 14,9% niže nego prije godinu dana. To je već sedmi uzastopni mjesečni pad, pri čemu su najviše pojeftinili sir i maslac zbog povećane ponude u Evropi i SAD-u te jače globalne konkurencije.

Pao je i za šećer, na 89,8 bodova, što je 1% manje nego u decembru i čak 19,2% manje nego prošle godine. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu navodi kako se pad cijena temelji na očekivanjima rasta globalne proizvodnje šećera, ponajviše zbog oporavka proizvodnje u Indiji i povoljnih izgleda u Tajlandu. Stabilna perspektiva proizvodnje u Brazilu također pridonosi očekivanoj većoj ponudi na svjetskom tržištu.