Paradajz - nekoć smatran otrovnim, danas hrani cijeli svijet

Paradajz (Solanum lycopersicum), danas nezaobilazan u svjetskoj kuhinji i prehrambenoj industriji, ima bogatu historiju koja seže do Južne Amerike, konkretno područja današnjeg Perua, Bolivije i Čilea. Prve su ga kultivirale andske civilizacije, a u Evropu je stigla u 16. stoljeću nakon španskih osvajanja.

U početku su ga smatrali otrovnom. Naime, u 17. i 18. stoljeću u Evropi, posebno među aristokracijom, jelo se iz kositrenih tanjura s visokim udjelom olova. Paradajz je kiseo, a kiselina iz ploda je izvlačila olovo iz tanjira, što je izazivalo trovanja, često sa smrtnim posljedicama, a ljudi nisu krivili posuđe nego - paradajz. Istovremeno, siromašni dio stanovnika konzumirao je hranu iz drvenih posuda, tako da kod njih nije dolazilo do trovanja.

No, vrlo brzo osvojio je mediteranske trpeze, najprije u Italiji, Španiji i Francuskoj, postavši nezamjenjiv sastojak kuhinje i prerađivačke industrije.

Godišnje se proizvede više od 186 miliona tona

Prema podacima FAO-a za 2022., u svijetu je proizvedeno više od 186 miliona tona paradajza. Najveći proizvođač je Kina s 68 miliona tona, što predstavlja čak 37 % globalne proizvodnje. Slijede Indija s 20,7 miliona tona, Turska s 13 miliona tona, Sjedinjene Američke Države s 10,2 miliona tona, te Egipat, Italija, Meksiko, Brazil, Nigerija i Španija. Ove zemlje zajedno čine preko 75 % svjetske proizvodnje.

Zanimljivo je da Nizozemska, iako teritorijalno mala, ostvaruje najveći prinos po hektaru s nevjerovatnih 476 tona po hektaru zahvaljujući sofisticiranim staklenicima i visoko tehnološkoj poljoprivredi.

Globalna trgovina svježim i rashlađenim paradajzom u 2023. godini dosegla je vrijednost od 11,5 milijardi američkih dolara, uz godišnji rast od 10,4 %. Uvezeno je oko 7,6 miliona tona, a izvezeno približno isto toliko.

Meksiko prednjači kao izvoznik s vrijednošću od 3,06 milijardi dolara, slijede Nizozemska (1,71 milijarda), Maroko (1,59 milijardi), Španija (1,42 milijarde) i Turska (614 miliona). S druge strane, SAD je najveći uvoznik s 3,31 milijardu dolara (29 % ukupnog svjetskog uvoza), zatim Njemačka (1,71 milijardu), Francuska (1,13 milijardi) i Ujedinjeno Kraljevstvo (725 miliona).

SAD godišnje uvozi oko 2,1 miliona tona paradajza, većinom iz Meksika, koji dominira američkim tržištem još od 2.000. godine.

Niskokalorična namirnica bogata nutrijentima

Omiljeno povrće koje se iz perspektive botaničara smatra voćem, nezaobilazan je sastojak u svježem stanju, ali njegova glavna vrijednost za prehrambenu industriju leži u preradi. Koristi se u proizvodnji koncentrata, sokova, pirea, paste, kečapa, pelata i sušenog paradajza. Zbog visokog sadržaja suhe tvari i manjeg udjela sjemenki, za industrijsku preradu najčešće se koriste sorte tipa Roma i slične mesnate sorte.

Paradajz je niskokalorična namirnica bogata nutrijentima. Energetska joj je vrijednost 18 kcal na 100 grama, sadrži 94 % vode, vitamine A, C, K, folnu kiselinu, minerale kalij i mangan, te vlakna: 1,2 g / 100 g.

Također je bogat antioksidansima, posebno likopenom, koji je povezan s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka. Zanimljivo je da se likopen bolje apsorbira kada je kuhana i konzumirana uz masnoće, što čini termički obrađenu (umaci, juhe) još korisnijom za zdravlje.

Postoji više stotina sorti paradajza, koje se mogu klasificirati prema obliku, veličini i namjeni: okrugle (globe, beefsteak), koje su i najčešće na tržištu, zatim Roma, duguljastog oblika, idealna za preradu, Cherry i grape, male, slatke, za grickanje ili salate, te Heirloom, tradicionalne sorte s raznim bojama i okusima.

Dolaze u različitim bojama, crvenoj, narandžastoj, žutoj, zelenoj, crnoj pa čak i ljubičastoj. Neke poznate sorte uključuju Black Krim (crna), Green Zebra (zelena), Yellow Pear (žuta).

Prema službenim podacima Guinnessove knjige rekorda, najveći uzgojen na svijetu teži 4,896 kilograma, uzgojen je u saveznoj državi Minnesota (SAD), 8. jula 2020. na polju Dana Sutherlanda.

Ovaj gigantski paradajz pripada sorti "Domingo", koja je poznata po svom potencijalu za ogromne plodove ako se pravilno njeguje, a to uključuje bogato gnojenje, zalijevanje i pažljivo prorjeđivanje cvjetova kako bi biljka koncentrirala energiju na samo jedan ili dva ploda.

Srbija među 10 najvećih evropskih proizvođača

U Hrvatskoj, proizvodnja je udvostručena u samo godinu dana, ponajviše zbog Podravke koja se u preradi okrenula isključivo paradajzu s domaćih polja.

Kao članica EU, Hrvatska je uključena u evropsku proizvodnju paradajza koja ukupno iznosi oko 6 miliona tona godišnje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je proizvedeno ukupno 46.776 tona, od čega je 40.216 tona bilo namijenjeno tržištu, a ostatak pretežno za vlastite potrebe, dok je 2023. proizvedeno ukupno 26.906 tona.

Prema podacima Federalnog saveza za statistiku, u Federaciji BiH, paradajz se u 2023. godini ugajao na površini od 1.910 hektara, proizvedeno je 19.748 tona, što je prinos od 10,4 t/ha. U Republici Srpskoj u 2024. površine pod paradajzom bile su 980 hektara, ukupan urod bio je 10.945 tona, odnosno 11,2 t/ha.

Deformacija ploda paradajza poznata kao "mačje lice": šta je uzrok i kako reagovati?

Srbija ima znatno veću proizvodnju, a prema podacima FAO-a, riječ je od oko 2 miliona tona godišnje, što spada među 10 najvećih evropskih proizvođača. Proizvodnja je usmjerena na domaće tržište, ali i na prerađivačku industriju koja izvozi dio gotovih proizvoda.

Paradajz je jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda na svijetu. Njegova nutritivna vrijednost, prilagodljivost u kuhinji i velik potencijal za industrijsku preradu čine ga ključnim elementom globalnog prehrambenog sistema. Zemlje poput Kine, Meksika i Nizozemske definiraju ritam svjetskog tržišta, dok je regija jugoistočne Evrope suočena s izazovima konkurentnosti, ali i s velikim potencijalom za daljnji razvoj, posebno u plasteničkoj i prerađivačkoj proizvodnji.

^{*Naslovna fotografija: Depositphotos/budabar, Shutterstock/artistdesign.13}