Pretraga tekstova
Organizacije za uzgoj su prilično dobar alat za otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima
Učenici drugog i četvrtog razreda JU Centar srednjih škola "Ivo Andrić" u Prnjavoru, koji pohađaju prehrambeno-poljoprivredni smjer, upoznati su s planovima izgradnje pogona za preradu mlijeka u ovom gradu te mogućnostima za zapošljavanje koje su osigurane i putem Zakona o stočarstvu RS u okviru Organizacija za uzgoj.
Podsjetimo, otvaranje ovog pogona planira Udruženje poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, čiji su predstavnici, Miljan Erbez i Aleksandar Marić, srednjoškolcima predstavili ovaj projekat.
Kako je saopćeno, mladima je pojašnjeno šta dolazi sa EU integracijama u oblasti stočarske proizvodnje i organizacija za uzgoj, te na koji način se kroz uzgojno-selekcijski rad mogu kreirati nova radna mjesta u privatnom sektoru.
"Organizacije za uzgoj su prilično dobar alat za otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima, koja su Srpskoj zaista potrebna", poručili su predavači.
Kada je riječ o projektu pod nazivom "Naša mljekara", istaknuli su kako je cilj pokretanje proizvodnje sira u Poslovnoj zoni "Vijak". Vlastita prerada mlijeka je jedan od imperativa koji već izvjesno vrijeme zaokuplja jedna broj članova Udruženja. Više je razloga za to, ali među glavnim su nedostatak prerađevina na tržištu i želja za unapređenjem stabilnosti i konkurentnosti domaće proizvodnje mlijeka. Ideja o pokretanju ove investicije nastala je još 2020. godine.
U pogonu bi na kraju investicije trebalo biti uposleno više od 30 radnika, a ujedno to može biti i prilika za neke od mladih ljudi koji su učestvovali na ovim predavanjima.
Može li norveški model zaživjeti u BiH - mljekari pokreću svoj pogon prerade?
"Učenici imaju mogućnost da se nauče s osnovama prerade mlijeka i mnogi su već sami proizveli sir. To nam je zaista bitno zbog buduće investicije", saopćeno je iz Udruženja mljekar RS, nakon što su se njihovi predstavnici upoznali i s laboratorijom za praktični rad učenika prehrambene struke.
Tagovi
Naša mljekara Mljekari RS Miljan Erbez Aleksandar Marić JU Centar srednjih škola "Ivo Andrić"
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.