Maslac je zdraviji od margarina?

U prehrambenom svijetu jedna od najčešćih dilema jest je li maslac zdraviji od margarina? Maslac i margarin često su stavljani na suprotne strane prehrambenog spektra – jedan prirodan i tradicionalan, drugi industrijski i "moderniji". No, kako su se prehrambene smjernice, tehnologija i znanje o prehrani razvijali, tako se i percepcija o ova dva proizvoda počela mijenjati.

U posljednjih nekoliko godina sve se češće može čuti da je maslac "bolji i zdraviji izbor" kako navodi i Tportal. No, je li to zaista naučno utemeljeno ili je riječ o trendu?

Margarin je u svojoj osnovi nastao kao jeftinija zamjena za maslac, s ciljem da se koristi u širem krugu potrošača. U početku su se biljna ulja, koja su prirodno tekuća, hidrogenizirala kako bi se dobila čvrsta konzistencija. No, upravo su te masti odgovorne za povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti pa je kroz desetljeća stekao loš ugled.

Danas je situacija značajno drugačija. Tehnologija je napredovala, a proizvođači su pod pritiskom struke i tržišta izbacili štetne sastojke iz svojih formula. Margarini proizvedeni novijim tehnologijama više ne sadrže hidrogenizirane biljne masnoće.

Nove metode proizvodnje

Kako bi razjasnili dilemu, portal foodfacts.news razgovarao je s magistricom nutricionizma Katarinom Vukelić, koja ističe da se proizvodnja neprestano razvija, u skladu s novim istraživanjima i napretkom tehnologije.

"Tvrdnja da je maslac zdraviji od margarina vrijedila je u vrijeme kada su se oni proizvodili drugačijom metodom, tačnije kada su sadržavali hidrogenizirane biljne masnoće, poznate i kao trans masti koje su dokazano štetne za zdravlje. Danas više nije tako", kaže.

Prema riječima nutricionistice Vukelić, maslac ima prednost kada je riječ o sadržaju vitamina D, a zbog visokog udjela masnoća predstavlja i dobar izvor energije. Ipak, ono što ga najviše izdvaja jest specifičan okus koji daje jelima, što ga čini omiljenim izborom u kulinarstvu.

Maslac zdravija opcija? Ima li naučne podloge?

Razgovarali su s još jednom stručnjakinjom o istoj temi. Margita Zlatić Crnković, mag.nutr., koja je specijalistica za anoreksiju i emocionalno prejedanje kaže da se maslac, tradicionalna masnoća životinjskog podrijetla, sve češće vraća na stolove – i to ne samo zbog okusa, već i zahvaljujući novim znanstvenim spoznajama.

Dugo se smatrao "neprijateljem zdravlja" zbog visokog udjela zasićenih masti koje su povezivane s rizikom od srčanih bolesti. No, novija istraživanja pokazuju da stvari ipak nisu tako crno-bijele.

Učinak zasićenih masti, napominje stručnjakinja, ovisi o cjelokupnom prehrambenom obrascu, vrsti masnoća koje ih zamjenjuju, kao i o načinu života. Drugim riječima, maslac sam po sebi nije nužno problem – ključ je u ravnoteži i kontekstu prehrane.

Ova promjena u naučnoj perspektivi dovodi do sve veće rehabilitacije maslaca u javnosti i sve češće upotrebe u kućnoj i profesionalnoj kuhinji.

Koliko je previše?

Kada je riječ o konzumaciji masnoća, stručnjaci preporučuju da ukupni dnevni unos ne prelazi 30 do 35% ukupnog kalorijskog unosa, od čega zasićene masti trebaju činiti manje od 10%. To uključuje sve izvore masti, a ne samo maslac i margarin, već i ulja, orašaste plodove, meso, mliječne proizvode i slično.

"Prednost treba dati biljnim uljima, osobito onima bogatim nezasićenim mastima, poput maslinovog, repičinog ili lanenog ulja. Također, važno je uključiti i plavu ribu kao vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina", ističe Vukelić.

Šta se preporučuje za konzumiranje kod djece i sportista?

"Djeci se savjetuje uravnotežen unos zdravih masti, pri čemu se prednost daje nezasićenim mastima koje se nalaze u ribi, orašastim plodovima, sjemenkama i visokokvalitetnim biljnim uljima", naglašava Zlatić Crnković.

Napominje da sportistima, zbog njihovih većih energetskih potreba, obje vrste masnoća mogu biti dio prehrane, ali je pritom važno paziti na kvalitetu i sastav odabranih masti.

"Pozivaju se na oprez osobe koje imaju povišen rizik od srčanožilnih bolesti. Kod njih je preporuka da biraju biljna ulja i masti s niskim udjelom zasićenih masnoća, kako bi se dodatno očuvalo zdravlje srca i krvnih žila", upozorava.

Tvrdnja da je maslac zdraviji od margarina nije tačna. Za zdravlje nije presudno birati između njih već obratiti pažnju na ukupni unos masti kroz dan. Uz pomoć novijih tehnologija proizvodnje, margarin nije više nezdrav kao što je prije bio. Umjerena konzumacija, bez obzira na izbor, neće ugroziti zdravlje. Ključ je u ravnoteži i informiranosti. Bez obzira što je maslac biljnog porijekla, ne znači da je potpuno zdrav, a margarin nezdrav, jer kako kaže naša sagovornica nutricionistica Katarina Vukelić: "I zmijski otrov je prirodan, ali nije zdrav“.