Već ranije je dokazano da mlijeko biljnog porijekla ima u nedovoljnim količinima četiri ključna minerala: fosfor, magnezijum, cink i selen. Šta su istraživači još otkrili?
Zanimljivo istraživanje dolazi nam sa Univerziteta u Minesoti. Naime, dr Abigejl Džonson (Abigail Johnson) sa Univerziteta u Minesoti i njene kolege analizirale su nutritivne vrijednosti 237 zamjenskih mliječnih proizvoda napravljenih od badema, zobi, riže i soje prisutnih na tržištu SAD.
Najveći broj dostupnih mlijeka biljnog porijekla ima niže količine bjelančevina u odnosu na kravlje mlijeko, pri čemu skoro trećini nedostaje kalcijum i vitamin D u poređenju sa kravljim.
Već ranije je dokazano da mlijeko biljnog porijekla ima u nedovoljnim količinima četiri ključna minerala: fosfor, magnezijum, cink i selen.
Istraživači su poredili i sadržaj bjelančevina, kalcijuma i vitamina D ovog mlijeka sa kravljim. Otkiveno je da samo 19 odsto mlijeka biljnog porijekla odgovara ili premašuje kravlje kada je riječ o sadržaju bjelančevina, koji su važni za rast mišića, energiju i varenje.
U mlijeku biljnog porijekla je u prosjeku bilo samo dva grama bjelančevina na 240 mililitara, uz dosta varijacija između proizvoda, dok kravlje mlijeko ima osam grama u istoj količini, bez obzira da li je obrano, poluobrano ili punomasno.
"Proizvodi na biljnoj bazi koji su odgovarali ili premašivali sadržaj bjelančevina u kravljem mlijeku obično su bili na bazi soje", navode autori.
Takođe, utvrđeno je da je 76 odsto proizvoda na bazi zobi, 69 odsto na bazi soje i 66 odsto alternativa na bazi badema, obogaćeno i kalcijumom i vitaminom D. Pitanje ostaje koliko su dodati Ca i vitamin D unešeni na ovaj način pogodni za ljudsku ishranu i kakav je stvarno njihov efekat na imuni sistem i zdravlje ljudi.
"Važno je biti svjestan da zamjena kravljeg mlijeka za biljno možda nije zamjena jedan na jedan, iako ga možda tako koristiti", ističe dr Džonson, dodavši da većina ljudi dobija dosta bjelančevina iz drugih izvora, kao što su meso, pasulj i mahunarke.
Na kraju, može se zaključiti da još uvijek nema konkretnih podataka o značaju i efektivnosti u ishrani mliječnih proizvoda na bazi bilja. Pogotovo onih u koje se dodatno ubrizgavaju odnosno unose različiti dodaci, a koji ni prirodno nisu sastojani u njima. Tako da alternative kravljem mlijeku još nema i ne treba se mnogo ni truditi da se napravi.
Istraživanje je predstavljeno na Nutrition 2023, godišnjem Savjetovanju Američkog društva za ishranu koji se održava u Bostonu, Masačusets.
Autor