Ko u Evropi plaća najvišu, a ko najnižu cijenu hljeba?

U 2019. godini cijena hljeba i žitarica u nekim razvijenim zemljama Evropske unije bila je i do tri puta veća u odnosu na manje razvijene, to su najnoviji podaci Eurostata.

Ako upoređujemo nivoe cijena u zemljama s indeksom prosječnog nivoa EU od 100, rezultati pokazuju da je u 2019. cijena hljeba i žitarica bila najviša u Danskoj (s indeksom nivoa cijena od 151), a slijede je Austrija (133) te Luksemburg i Finska (obe 125). 

Suprotno tome, najniži indeks imale su Rumunija (s indeksom cijena od 53), a slijede je Bugarska (65) i Poljska (70). 

Kretanje cijena po gradovima širom EU

Ako posmatramo cijenu pola kilograma svježeg bijelog hljeba, norveško stanovništvo u gradu Stavangeru i Trondheimu spremno je platiti najviše i to čak do 3 EUR (6 KM). Odmah iza njih je švicarski grad Lozana sa cijenom od 2,80 EUR (5,6 KM), a u tom su rangu i danski Odense te islandski Reykjavik.

S druge pak strane, stanovnici Kišinjeva u Moldaviji, ukrajinskog Mykolaiva te ruskog Perma imaju najnižu cijenu kruha, tek 0,31 EUR (0,62 KM), navodi Numbeo.

Kada je riječ o gradovima u susjednim državama, u Ljubljani ćete za pola kilograma hljeba izdvojiti 2,08 KM, u Dubrovniku 2,80 KM, u Beogradu 0,85 KM, a u Budimpešti 1,60 KM. U Sarajevu je cijena kruha 1,02 KM.