Jesmo li zdraviji ako konzumiramo laktoza i gluten free proizvode?

Svjedoci smo globalnog trenda izbacivanja glutena i laktoze iz prehrane dok istovremeno gotovo sve veće trgovine imaju odjeljak za proizvode koji ih ne sadržavaju.

Takvi proizvodi se prodaju višestruko skuplje od uobičajenih namirnica te se bilježi sve veći porast potrošnje.

Je li potrebno davati im prednost pri kupovini kako bismo poboljšali svoje zdravstveno stanje?

"Kod osoba kojima gluten ne smeta nema smisla provoditi bezglutensku prehranu", navodi Jasmina Hasanović, magistrica nutricionizma za portal foodfacts.news dodavši da ne postoje uvjerljivi dokazi da će takva prehrana poboljšati zdravlje.

Kaže da osim što može biti deficitarna s važnim nutrijentima, može izazvati i potencijalne zdravstvene probleme i vjerojatno će biti skuplja.

Ko se treba pridržavati bezglutenske prehrane?

Gluten je, podsjeća, protein koji se nalazi u žitaricama pšenice, raži i ječma dok se zbog kontaminacije može naći i u zobi te nije esencijalan nutrijent, ali kod osoba s celijakijom uzrokuje imunosnu reakciju koja razvija upalu i oštećenja u probavnom traktu nakon što se konzumira hrana koja ga sadrži.

Ističe da ukoliko osoba ima autoimunu bolest povezanu s ovim proteinom, bezglutenska prehrana je neophodna kako bi se uklonila upala i posljedično simptomi.

Prema njenim riječima, kod nekih ljudi konzumacija hrane koja ga sadrži izaziva simptome poput nadutosti iako su im testovi na celijakiju negativni, pa za njih kažemo da imaju stanje koje se naziva necelijakična preosjetljivost na gluten.

"Stoga, izbjegavanje ima smisla kod osoba koje imaju celijakiju, alergiju na pšenicu ili necelijakičnu preosjetljivost na gluten", ističe ova nutricionistica.

Viši udio masti i ugljikohidrata, a manji vlakana, vitamina i minerala

Prof. dr. sc. Tea Bilušić s Hemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu napominje da se gluten dovodi u vezu sa sljedećim poremećajima: celijakija, necelijakična osjetljivost na gluten, ataksija glutena - rijetka neurološka autoimuna bolest, dermatitis herpetiformis - stanje kože uzrokovano intolerancijom na gluten.

"Kod ovakvih stanja trajno se pripisuje prehrana koja ne sadrži gluten i njegove tragove", kaže ova profesorica složeći se s nutricionisticom Hasanović i dodajući da znanstveno dostupni podaci ukazuju da takvi proizvodi u svom sastavu imaju dvostruko viši udio masnoća, više ugljikohidrata, manjak vlakana i vitamina B skupine te cinka, magnezija, selena i kalcija.

Komentira da uzimajući u obzir brzorastuće tržište bezglutenskih proizvoda koji više koštaju, treba postaviti i logično pitanje, a ono glasi: ako se biljna proizvodnja u velikoj mjeri genetski manipulira, da li je sve veći udio populacije osjetljiv upravo na gluten ili je to posljedica nekih drugih malformacija koje su uvjetovane neprirodnim utjecajima na biljni rast i razvoj?

Gluten free oznaka na mesu: Je li potrebna ili zbunjuje potrošače?

Stoga bi, ističe, preporuka bila konzumirati žitarice u umjerenim količinama i pravilno se educirati o onom što konzumiramo.

"Kod pojave učestalih znakova alergije ili intolerancija nakon proizvoda koji sadrže gluten potrebno je obaviti adekvatne ljekarske pretrage  i prirodno jačati imunoški sistem što dužim boravcima u prirodi", konstatira splitska stručnjakinja za prehranu.

Poseban režim prehrane nije potreban ukoliko je organizam zdrav

Profesorica Bilušić kaže da mlijeko sadrži disaharid laktozu koja predstavlja mliječni šećer i njeno nepodnošenje može biti primijetno već kod djece u ranoj fazi života.

U tom slučaju, navodi, preporučuje se konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda bez laktoze.

"Prema dostupnim podacima, postotak osoba koje ju ne podnose nije visok", otkriva splitska profesorica dodajući da se ipak taj broj učestalo povećava u onim dijelovima svijeta u kojima populacija do sada nije pokazivala visok stepen intolerancije na laktozu. 

To može ukazivati ili na činjenicu sve veće kompromitiranosti imunološkog sistema kod čovjeka ili na konzumaciju određenih drugih komponenti koje putem hrane učestalo unosimo u svoj organizam.

Prema njenim riječima, poseban režim prehrane koji uključuje konzumaciju bezglutenske hrane ili mlijeka i mliječnih proizvoda bez laktoze nije potreban ako je organizam zdrav, ako ne postoje nikakve naznake smetnji koje se mogu povezati s unosom gore navedenih grupa namirnica.

Svjedoci smo, napominje, globalizacije svijeta čija je posljedica uvoz prehrambenih proizvoda iz različitih sistema proizvodnje i stoga je posljedično, vrlo otežana kontrola tolikog broja proizvoda.

"U takvom okruženju, potrebno je povećati svijest o važnosti pravilnog i poštenog informiranja, logičkog razmišljanja, educiranja o svom organizmu i o aspektu zdravlja posebno kroz prirodno jačanje vlastitog imuniteta poput druženja, boravka u prirodi i sl.", poručuje profesorica.

Laktoza free proizvodi nisu zdraviji

Kod zdravih osoba, objašnjava magistrica Hasanović, laktoza se u namirnicama razgrađuje tokom probave pomoću enzima laktaze.

Međutim, kod nekih osoba se s vremenom smanjuje koncentracija tog enzima ili ga nedostaje u potpunosti, pa za njih kažemo da imaju intoleranciju na laktozu.

Kako saznajemo, simptomi ovog stanja su nadutost, pojava plinova i bol u trbuhu jer ona ostaje netaknuta u probavnom sistemu sve dok ju bakterije ne razgrade.

Ekološki proizvedena hrana me čini zdravijim?

"Intoleranciju treba razlikovati od alergije na proteine mlijeka jer osobe s ovim stanjem mogu konzumirati laktoza free proizvode te mliječne proizvode poput jogurta, kefira i tvrdih sireva, za razliku od osoba koje imaju alergiju na mlijeko", pojašnjava zagrebačka nutricionistica.

Ukoliko, dodaje, osoba primijeti da joj smeta konzumacija običnog kravljeg mlijeka može konzumirati laktoza free koje u sebi već sadrži enzim laktazu i zbog toga je slađe.

No, naglašava da to ne znači da su takvi proizvodi zdraviji.

"Oni su namijenjeni osobama koje pate od intolerancije na laktozu i njihovo konzumiranje se ne preporučuje kod opće populacije koji nemaju navedene probleme", poručuje magistrica nutricionizma istovremeno se složeći s mišljenjem profesorice Bilušić.