Himalajska so je skuplja od obične kuhinjske, a je li i nutritivno bolja?

Himalajska so je u mnogim domaćinstvima zamijenila tradicionalnu kuhinjsku ili morsku zbog brojnih tvrdnji o blagotvornom utjecaju na zdravlje.

Tako i portal encian.hr u svome članku naslova 5 razloga zašto je himalajska sol bolja od kuhinjske soli navodi razloge zbog kojih se ističe kao bolji izbor. Između ostalog navode: "Dok je obična kuhinjska sol dugo bila glavna namirnica u kuhinji, himalajska sol nudi nekoliko prednosti koje je čine vrhunskim izborom. Njegova prirodnost i nerafiniranost, bogat sadržaj minerala, niža razina natrija, poboljšani okus i održivi izvori pridonose njegovoj privlačnosti."

Posjeduje li ona zaista bolja nutritivna svojstva u odnosu na kuhinjsku pitao je portal foodfacts.news stručnjake.

Kako kaže doc. dr. Marizela Šabanović, sadrži preko 80 minerala i mnogi je zbog toga smatraju zdravijom opcijom.

"Međutim, sadržaj minerala ne znači da je ova so bolja od drugih", ističe nutricionistica pojašnjavajući da je ne jedemo u velikim količinama, pa samim tim visok sadržaj ne znači da je visok unos minerala.

Bolje je novac uložiti u svježe voće i povrće

Osim toga, dodaje, i dalje sadrži natrij (96-99 posto) kao i ostali tipovi soli, pa bi njen povećan unos opet povećavao i sadržaj navedenog mikronutrijenta.

U svakom slučaju, ova nutricionistica kaže da je minerale puno bolje unositi putem povrća, voća, orašastih plodova i sjemenki nego se oslanjati na so.

Napominje također da se smatra da himalajska so prolazi manji stepen prerade u odnosu na morsku ili kamenu, ali, kaže, to ovisi od podneblja i ne mora značiti da je tačno.

Zbog svega ovoga, zaključuje, nema neke veće prednosti u odnosu na ostale. "Lično bih više novca uložila u svježe povrće i voće i trudila se da ih svaki dan imam na stolu", poručuje nutricionistica Šabanović.

Minerali prisutni u zanemarivim količinama

Martina Dadić, mag. nutr, struč. spec. cin. kaže da se često smatra zdravijom alternativom običnoj kuhinjskoj soli zbog sadržaja brojnih minerala u tragovima kao što su kalij, magnezij, kalcij, stroncij i željezo koji doprinose njenoj ružičastoj boji te daju malo drugačiji okus.

Himalajska so se ručno bere i ne prolazi proces rafinacije te se ne dodaju aditivi za sprječavanje zgrudavanja.

"Brojni minerali su korisni, ali su prisutni u vrlo malim količinama, zapravo toliko niskim da ne doprinose značajno našem dnevnom unosu", složila se Dadić s nutricionisticom Šabanović.

Himalajska so obično nije jodirana, upozorava zagrebačka nutricionistica

Kako navodi, kuhinjska so obično je rafiniranija i sadrži jod, esencijalnu hranjivu tvar koja podržava zdravlje štitnjače.

Ako ga, dodaje, ne dobivate dovoljno iz drugih prehrambenih izvora kao što su plodovi mora ili jodirani proizvodi, onaj u kuhinjskoj soli igra presudnu ulogu.

"Međutim, himalajska sol obično nije jodirana, pa ako odaberete isključivo nju, pobrinite se da dovoljno joda dobijete iz drugih izvora", upozorava zagrebačka nutricionistica.

Zdravstvene prednosti su skromne

Naglašava da je nutritivno gledano, razlika između himalajske i kuhinjske soli uglavnom stvar lične preferencije, a ne značajne zdravstvene prednosti.

Što se tiče cijene, komentira, ružičasta so često je skuplja, a zdravstvene dobrobiti nisu nužno dovoljno značajne da opravdaju dodatni trošak za većinu ljudi. No, prema njenim riječima, ako uživate u njenom okusu i estetici te imate uravnotežen unos joda kroz druge izvore, to može biti dobra opcija.

"Obje soli bi se trebala koristiti umjereno, a izbor se uvelike svodi na preferencije okusa, prehrambene potrebe za jodom i budžet domaćinstva", poručuje nutricionistica.

Na osnovu svega navedenog možemo zaključiti da su tvrdnje koje se vežu uz himalajsku so samo djelomično tačne. Nije nutritivno bolja od drugih tipova niti ima manji sadržaj natrija, a zdravstvene su prednosti u odnosu na kuhinjsku skromne što znači da ne vrijedi davati novčić više samo zbog atraktivne boje.

No, kako je nutricionistica Dadić već rekla, to je uglavnom stvar lične preferencije.