Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je izvještaj o cijenama hrane za oktobar. Kažu, iako su svjetske cijene prehrambenih roba općenito pale, neka i dalje pokazuju uzlazni trend.
Svjetske cijene prehrambenih roba općenito su pale u oktobru, uglavnom zbog obilnih globalnih zaliha, prema referentnoj mjeri koju je u petak objavila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Tako je oktobarski indeks cijena hrane zabilježio pad u odnosu na septembar. Prema najnovijem izvještaju, iznosio je prosječno 126,4 boda, što predstavlja smanjenje od 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, objavio je FAO.
Cijene žitarica manje su za 1,3 posto na mjesečnom nivou, a pad je zabilježen kod svih ključnih vrsta žitarica. Tako je cijena pšenice snižena za 1,0 posto, stočne žitarice za 1,1 posto, dok je riža pojeftinila za 2,5 posto.
Rekordni prinosi, male globalne zalihe i trgovinsko primirje - šta to znači za cijenu agri robe?
U oktobru je indeks cijena mesa pao za 2,0 posto u odnosu na septembar. Najveći utjecaj imao je oštar pad cijena svinjetine i mesa peradi. Istovremeno, cijena govedine nastavila je rasti, potaknuta snažnim globalnim interesom, posebno višim otkupnim cijenama u Australiji.
FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda smanjio se za 3,4 posto. Najznačajniji pad bilježe cijene maslaca, pod pritiskom visokih izvoznih kapaciteta Evropske unije i Novog Zelanda. Niže su i cijene mlijeka u prahu, prvenstveno zbog slabijeg uvoznog interesa i snažne konkurencije na izvoznim tržištima.
Šećer je pao za 5,3 posto u odnosu na prethodni mjesec i dosegnuo najniži nivo od decembra 2020. Glavni razlozi su snažna proizvodnja u Brazilu te očekivani rast proizvodnje u Tajlandu i Indiji. Dodatni pritisak na pad cijena šećera stvorile su i niže cijene nafte, jer smanjena potražnja za biogorivima utječe na interes za preradu šećerne trske u etanol.
Za razliku od ostatka prehrambenog sektora, FAO-ov indeks cijena biljnih ulja porastao je za 0,9 posto i dosegnuo najviši nivo od jula 2022. Poskupjela su sva ključna biljna ulja, palmino, repičino, sojino i suncokretovo. Na rast cijena utjecali su obvezna primjena biogoriva u nekim državama, kao i kašnjenja u žetvi u regiji Crnog mora.
Najnoviji podaci pokazuju da se globalno tržište hrane nastavlja kretati uz značajne oscilacije, pri čemu se većina cijena smanjuje, dok pojedine kategorije poput biljnih ulja i dalje pokazuju uzlazni trend.
FAO je također objavio ažurirane prognoze za globalna tržišta žitarica. Očekuje se da će svjetska proizvodnja žitarica porasti za 4,4 posto u 2025. i dosegnuti 2.990 miliona tona, što je nova rekordan nivo, s predviđenim povećanjem proizvodnje za sve glavne žitarice.
Tagovi
Autor