Djeci do godinu dana ne treba davati kravlje mlijeko, a evo kada se preporučuje

Iako mnogi roditelji žele brzo uvesti kravlje mlijeko u prehranu svoje bebe, stručnjaci upozoravaju na potencijalne zdravstvene rizike uvođenja prije prve godine. Kako kažu, najbolje je držati se majčinog ili adaptiranih mliječnih formula uprkos narodnim vjerovanjima i preporukama kako je kravlje najzdravije.

Kada ga je sigurno uvesti i u kojim količinama istražio je portal foodfacts.news.

Magistrica nutricionizma Ana Jelekovac Jurkin mišljenja je da osim što ponuđeno kao napitak može smanjiti količine majčinog ili adaptiranog mlijeka koje beba konzumira, a koja predstavljaju glavni izvor nutrijenata i energije kroz prvu godinu, kravlje ne može zadovoljiti nutritivne potrebe beba. "Također, veće količine mogu dovesti do anemije te opteretiti probavu", ističe.

Velike količine mogu doprinijeti probavnim problemima

Kako kaže, jedina sigurna alternativa majčinom je adaptirano mlijeko ili mliječna formula.

Nakon prve godine, objašnjava, dijete može unositi veće količine kravljeg mlijeka no nema nikakve potrebe da ga pije, naročito ne u flašici i kao zamjenu majčinom ili adaptiranom.

Jelekovac Jurkin dodaje da velike količine mogu doprinijeti izbirljivosti te dovesti do probavnih problema, najčešće zatvora. Djetetu ono nije nužno te danas znamo da raznolika prehrana koja uključuje fermentirane mliječne proizvode koji su ujedno i lakše probavljivi može biti dostatna te zadovoljiti sve nutritivne potrebe.

"No, ako se porodica odluči nuditi kravlje mlijeko, najbolje ga je nuditi u čaši uz obrok", poručuje ova nutricionistica specijalizirana za prehranu dojenčadi i djece.

Ni biljna mlijeka nisu prikladna za dojenčad

Specijalistica nutricionizma Angelina Paić navodi da visok sadržaj bjelančevina i minerala, posebno natrija i kalcija, može opteretiti nezrele bubrege dojenčadi i povećati rizik od hipernatremije i dehidracije.

"Kravlje mlijeko ima nedostatak željeza, vitamina C i esencijalnih masnih kiselina te može doprinijeti razvoju sideropenične anemije i izazvati mikrokrvarenja u crijevima, posebno u prvim mjesecima, dodatno pogoršavajući gubitak željeza", pojašnjava ova nutricionistica dodajući da rano izlaganje može također povećati rizik od razvoja alergije na proteine kravljeg mlijeka.

Prema njenim riječima, ono nema optimalan sastav za rast i razvoj mozga dok majčino ili adaptirano ima idealan omjer omega - 3 i omega - 6 masnih kiselina, kolina i taurina važnih za razvoj nervnog sistema.

Također, biljna mlijeka, naglašava, poput bademovog, rižinog, zobenog ili kokosovog nisu prikladna za dojenčad jer nemaju odgovarajući nutritivni profil i mogu uzrokovati ozbiljne nutritivne deficite.

Kako saznajemo, većina stručnjaka preporučuje oko 400 ml mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno nakon navršene prve godine djeteta.

"Cjelovito odnosno punomasno kravlje mlijeko može se koristiti kao dio uravnotežene prehrane, ali ne smije biti glavni napitak i uvođenje se uvijek treba raditi postupno, uz nadzor pedijatra ili nutricionista, osobito ako postoji porodična historija alergija", zaključuje osječka nutricionistica.

Izazivaju li E brojevi u hrani hiperaktivnost kod djece?

Tvrdnja da se kravlje mlijeko zbog nutritivne kvalitete treba uvesti u dječju prehranu do godinu dana, posebno kada dijete ne doji, nije tačna. Uvođenje treba odgoditi minimalno do navršene prve godine života djeteta te uvoditi ga postupno, najbolje u čaši uz obrok, a ne kao glavni napitak.