BiH u prvih pola godine najviše uvozila meso vodu, sokove, pivo i alkoholna pića

Ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene BiH od januara do juna dosegnuo je 23,6 milijardi KM, što predstavlja rast od 4,83 % u odnosu na isto razdoblje lani. Izvoz je iznosio 8,65 milijardi KM, gotovo 445 milijuna KM više nego godinu ranije dok je uvoz dosegao 14,95 milijardi KM, uz rast od 644 milijuna KM.

Trgovinski deficit ostaje visok - čak 6,3 milijarde KM, rečeno je na nedavnoj prezentaciji vanjskotrgovinske razmjene BiH gdje su direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić i Belma Alihodžić, prezentovali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u periodu šest mjeseci ove godine.

"Uprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost ostaje izražena, posebno zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca“, rekao je Ćeranić. Dodao je da je s druge strane, uvoz takođe porastao što je u najvećoj mjeri rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva

"Kako domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutrašnju potražnju, naročito u sektorima prehrane, elektronike i automobilske opreme, povećanje uvoza odražava strukturnu ovisnost ekonomije o vanjskim dobavljačima", smatra.

Agro i prehrambeni sektor u minusu čak 2 milijarde KM

Najveći deficit je ostvaren u agro i prehrambenom sektoru i to u vrijednosti od 2 milijarde KM, što čini 32% ukupnog deficita u razmjeni BiH sa svijetom.

"U ovom deficitu najviše učestvuje razmjena mesa koja ima negativan saldo i to u vrijednosti od 245,3 miliona KM, što pokazuje da je izvoz 12% manji od uvoza", upozorila je Alihodžić.

Proizvodnja hrane životinjskog podrijetla u sljedećoj deceniji porast će za 14 posto?

Ogroman je deficit, nastavlja, i u razmjeni pića i alkohola. Za pola godine isti iznosi 228 miliona KM, a isti čini prekomjeran uvoz vode, vode sa zaslađivačem, sokova, piva i drugih alkoholnih proizvoda.

Šta nas očekuje do kraja godine?

Prema procjenama stručnjaka, u idućim mjesecima očekuje se nastavak dosadašnjeg trenda - bez većih oscilacija. Međutim, rast plaća, priljev doznaka iz inozemstva i blaga inflacija mogli bi dodatno potaknuti domaću potrošnju, a time i uvoz.

Kada je riječ o izvozu, predviđa se umjereni rast. No, za znatniji iskorak potrebna su ulaganja u proizvode s većom dodanom vrijednošću - osobito u sektor prehrane, tekstil, autoindustriju i IT sektor. Potencijal se vidi i u proširenju na nova, tzv. "treća tržišta".