Raštika sve popularnija u kontinentalnim područjima: Evo kako je uzgajati

Raštika, raštan ili lisnati kelj, dvogodišnja je biljka koja pripada kupusnjačama, Brassica oleracea var. viridis. Bogata je mineralima i vitaminima, kao što su kalcijum, magnezijum, A, C i K vitaminima. Jača kosti i unutrašnje organe, a kao dobra pokazala se i u prevenciji od raznih oblika raka.

Iako slovi za otpornu biljku, najviše bi trebalo obratiti pažnju na štetočine kao što su stjenice.

Dobro podnosi sušu

Ova povrtna vrsta najviše se uzgaja u Hercegovini gdje su visoke temperature tokom godine, zato joj nije problem da podnosi dugotrajnu sušu. Ipak, poželjno je povremeno navodnjavanje kako bi se obezbijedio rast novih listova koji će zamijeniti stare. Upravo stari listovi, ako se na vrijeme ne beru, postaju hrapavi, tvrdi i treba im više vremena za kuvanje.

Osim kao salata, najviše se koristi za pripremu sarme, umjesto kupusa, ali je i taj običaj više izražen u Hercegovini, nego u ostalim dijelovima zemlje. Beru se donji, mladi listovi dužine od 15 do 20 centimetara, a na vrhu bi trebalo ostaviti mladih listova kako bi se postiglo obnavljanje, tj. rast novih.

Podnosi i uzgoj na lošijem zemljištu, ali joj najviše odgovaraju dobro pripremljena sa pH vrijednošću od 6,2 do 7. Može da se sadi tokom cijele godine, a kao i kelj, dolaskom nižih temperatura listovi postaju još ukusniji. Iako zimi može da izdrži i do -15 stepeni ipak je bolje da se unese, tj. presadi ili posadi u jesen u plastenik kako bi se mogla koristiti za ishranu cijelu zimu.

Raštika preživjela sve nedaće - cijena dobra, a strance oduševljava

Prije i nakon sadnje, poželjno je da se na parcelu dodaju đubriva sa više fosfora i kalijuma, ako je proljećna sadnja, a u jesenjoj fokus treba biti na fosforu i kalijumu, zbog boljeg ukorjenjavanja biljaka. Raštika se uzgaja iz presadnica, a razmak sadnje je 50 sa 50 centimetara, može i nešto više jer je riječ o robusnoj biljci.

Poželjna za organsku zaštitu

U literaturi se navodi da je dosta otporna na bolesti i štetočine što je djelimično tačno. Nema većih problema s bolestima, ali je zato podložna napadu kupusne stjenice, kao i zelene stjenice, koje grickaju listove, sišu sokove i dovode do oštećenja na listovima na koje se naseljavaju različite gljivice. Lišće žuti, a nakon nekog vremena se i osuši.

Mjere zaštite, ukoliko se ne želi zaštita pesticidima, nisu teške, čak i kad je riječ o stjenicama. Raštika vrlo dobro reaguje na zaštitu s preparatima na bazi algi, kao i domaćim, nekuvanim mlijekom, u kombinaciji sa sodom i sirćetom za salatu. Najbolje ih je kombinovati sa začinima poput cimeta, čili paprika, kao i Neem uljem.