Znanstvenici pokušavaju vratiti okus nekvalitetnom paradajzu iz supermarketa.
Posebno tijekom zimskih mjeseci, zloglasni paradajz iz supermarketa poznat je po bljedunavoj boji i nedostatku okusa. Reklo bi se da su sjene svoga "pravog ja". Paradajz je inače osjetljiv pa je prava noćna mora za proizvođače po pitanju transporta do cilja u jednom komadu, javlja modernfarmer.
Upravo zato se i beru u još nezrelom stanju. Dok je još zelen, paradajz se obrađuje etilenom koji mu pomaže da postane crvene boje, ali ne i da sazriju. To možda olakšava prijevoz do ciljane publike, ali okusu ne pomaže.
Na Sveučilištu u Floridi to pokušavaju promijeniti i to genetikom. Ključ istraživanja zvuči jednostavno. Što čini paradajz ukusnim?
Kako bi saznali, istraživači su prvo sekvencirali genome 400 sorti paradajza. Geni određuju kakvog će paradajz biti oblika, boje i okusa, točnije koliki će omjer šećera i kiselina imati plod.
Istraživači su okupili potrošače koji su ocjenjivali 101 različitih tipova paradajza. Suzili su izbor na 13 kemijskih komponenti koje su odgovorne za okus paradajza. Sljedeći korak je vjerojatno kombiniranje boje, okusa i oblika u finalni proizvod koji će se najviše svidjeti potrošačima.
Istraživači koriste standardne metode križanja kako bi dobili željena svojstva, tako da je ovakav način istraživanje ne-GMO.
Foto: bigstockphoto.com, xuanhuongho
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autorica
