Zeleno uvenuće može dovesti do propadanja usjeva povrća

Ove godine znatvo više od plamenjače paradajza javlja se oboljenje zeleno ili verticiliozno uvenuće  koje izaziva gljivica Verticilium albo atrum i može da znatno umanji prinos, pa čak i da 90 posto, ili u potpunosti da uništi usjev. Najčešće se javlja na povrtarskim kulturama iz familije Solaneceae (paradajz, paprika, patlidžan, krompir ) te iz familije Cucurbitaceae (krastavac, tikve, dinja, lubenica) i drugi. Osim gajenih kultura ovaj patogen ima oko 200 vrsta domaćina zeljastiih i drvenastih biljaka. Najčešće se javlja na parcelama gdje se povrće uzgaja u monokulturu, tj. gdje se na jednom prostoru smjenjuje jedna  kultura ili kultura iz iste porodice. To su obično plastenici i staklenici iz tog razloga je plodored, odnosno smjena kultura veoma bitna.

Prepoznajte prve simptome

Prvi simptomi se mogu uočiti na donjem lišću u vidu blagog uvenuća. Zaraženo lišće se smekša i opusti, ali zadržava boju. Zato je boelest i dobila naziv zeleno uvenuće daljim razvojem bolesti lišće gubi potpuno čvrstinu, suši se i odpada. Nerjetko patogen napada i stablo, pa i cijelu biljku tad se na uzdužnom presjeku korjena može primjetizi karakteristična nekroza. Kod paradajza oboljenje se javlja kasnije  i simptomi su vidljivi na starijem lišću u vidu hlorotičnih pjega.

Patogen može biti prisutan i do deset godina u zemljištu i da se aktivira kada ostavri povoljne uslove, a to su izrazita vlažnost i temperature iznad 20o C.

Bolje spriječiti, nego liječiti

Kao prvu agrotehničku mjeru u borbi protiv ovog patogena treba primjeniti plodored, a nastaviti s vođenjem brige o adekvatnoj smjeni kultura, zatim prdržavati se svih fitosanitarnih mjera u i oko plastenika, uklanjati biljne ostatake nakon proizvodnje i dezinfekcija, te mirovanje i odležavanje parcele. Povrtarske biljke iz familije Solanaceae bi trebali gajiti tek nakon pet godina. Najbolje bi bilo u plodosmjenu uvesti kulture koje nisu domaćini ovog patogena boranija, kupus,grašak, pasulj ili žitarice, kukuruz, soju, šećernu repu i druge.

Što se tiče primjene pesticida nema registrovanih preparate za suzbijanje ovog patogena. Preparati prisutni na tržištu, koji se nalaze na listi dozvoljenih fitofarmaceutskih sredstava, bolest ne suzbijaju ,već samo ograničeno djeluju trenutno zaustavljajući razviće gljive patogena. Najčešće se koriste sistemični fungicidi iz grupe benzmidazola.

U novije vrijeme se sve više proučava mogučnost primjene alternativnih metoda u suzbijanju prouzrokovača zelenog uvenuća bilajka. Istraživanja idu u smjeru biološkog suzbijanja Vertiiciillium spp.koja se baziraju na primjeni antagonističkih sojeva bakterija.