Zašto paradajz puca baš kad najviše rodi?

Zamislite ovo - cijela sezona rada, prihrana, vezanje, zaštita od bolesti i taman kad paradajz počne davati vrhunske plodove, on puca. Jedan, dva… deset plodova dnevno! Gubici rastu, kvaliteta opada, a frustracija se gomila. Ako ste plasteničar, sigurno ste barem jednom doživjeli takvu situaciju.

Problem je ovo koji ne bira sortu ni plastenik. Ali dobra vijest je da se može spriječiti. I to bez velikih ulaganja.

Zašto puca plod?

Pucanje se događa kada plod upije previše vode u kratkom vremenskom periodu, a njegova kožica ne može izdržati pritisak iznutra.

Iako zvuči jednostavno, ovaj fenomen ima nekoliko uzroka:

• Neravnomjerno zalijevanje: Biljka dugo "gladovala", pa dobila veliku količinu vode? Rezultat: korijen povuče sve što može, plod "nabubri", kožica puca. Ovo se posebno dešava u plastenicima bez automatizovanog sistema za navodnjavanje.
• Nagle promjene temperature: Visoka temperatura danju plus hladna noć jednako je šok za biljku. To uzrokuje oscilaciju u transportu vode i hraniva, a plodovi reaguju pucanjem, najčešće u gornjoj trećini.
• Nedostatak kalcijuma (Ca): Kalcijum je "građevinski materijal" za ćelijske zidove. Njegov manjak vodi do tanje i slabije kožice, što plod čini ranjivim čak i uz normalne količine vode.
• Prezreli plodovi na biljci: Ako paradajz predugo ostaje na biljci, postaje osjetljiviji na vlagu. Jedna kiša (ili obilno zalijevanje) može ga "rasprsnuti".
• Genetske osobine sorte: Neke sorte (npr. one s tankom kožicom za svježu potrošnju) jednostavno su podložnije pucanju. Industrijske sorte su otpornije.

Najskuplji paradajz je onaj koji ne prodate

Stabilno navodnjavanje znači - zdravi plodovi. Koristite sistem kap po kap sa vremenskim programiranjem, svaki dan po malo, umjesto jednom u tri dana obilno. Vlažnost zemljišta mora biti stalna, ali ne prekomjerna.

Savjet: Uložite u jeftin senzor vlage (postoje modeli za 20–30 KM) kako biste znali tačno kada i koliko zalijevati.

Folijarni kalcijum je često zaboravljen, ali ključan. Naime, folijarna prihrana kalcijum-nitratom ili kalcijum-hloridom na svakih 7 do 10 dana, u fazi zametanja i porasta plodova, znatno povećava čvrstoću pokožice. Dodatno, ovaj element pomaže u sprečavanju fiziološke bolesti "vršna trulež" (blossom end rot).

Šta se događa s paradajzom?

Berite na vrijeme plodove, odnosno ne čekajte savršenu boju. Plod koji je 90% zreo mnogo je otporniji od onog koji je potpuno crven. Dozrijevanje se može nastaviti i nakon berbe, posebno ako se planira plasman u prodaju narednih dana.

U julu i avgustu, temperature unutar plastenika lako prelaze 40°C, u tom slučaju:

• Postavite zasjenjivačke mreže (30–50%)
• Obezbijedite dobru ventilaciju (bočni i krovni otvori)
• Zalijevajte rano ujutro ili predvečer.

Uz stabilno zalijevanje, kalcijumsku prihranu, berbu na vrijeme i prilagođene uslove u plasteniku, možete sačuvati i plodove i novac. Ne zaboravite: prevencija je uvijek jeftinija od štete. A najskuplji paradajz je onaj koji pukne prije nego što ga prodate.