Zašto je malčiranje najjednostavniji način borbe protiv korova kod povrća

Malčiranje predstavlja pokrivanje proizvodnih površina kod gajenja širokorednih povrtlarskih kultura, ali u novije vrijeme i uskorednih u zaštićenom prostoru. Pravci razvoja suzbijanja korova naročito kod nekih povrtlarskih kultura zasnivaju se na korištenju malča uz primjenu redukovanih količina herbicida ili uz njihovo potpuno izostavljanje.

Malčiranje (nastiranje, zastiranje) ima značajnu ulogu naročito u suzbijanju korova u povrću. Za nastiranje zemljišta mogu se koristiti prirodni materijali (sijeno, slama, strugotina drveta, treset, kompost, dobro zgorio stajnjak, pijesak) ili vještački materijali (plastične folije, specijalni papir, biorazgradive folije).

Koji materijal za malč izabrati u vrtu - sijeno, slamu ili pokošenu travu?

U nekim povrtlarskim kulturama kao malč mogu da se koriste i biljke malog habitusa, koje rastu u gustom sklopu, pa dobro pokrivaju zemljište.

Ubrzan je porat i razviće biljaka

Malčiranje zemljišta se u prvom redu koristi za sprječavanje razvoja korova, ali je ona korisna mjera i za očuvanje fizičkih i hemijskih osobina zemljišta, održava se povoljniji vazdušni režim zemljišta, zadržava se i duži period čuva vlažnost zemljišta. Aktivnost mikroorganizama je 2,5 puta veća u zemljištu pokrivenom folijom u odnosu na ono bez folije. Na taj način je obezbijeđeno brže razlaganje organskih materija i bolja snabdjevenost zemljišta neophodnim biljnim hranivima.

Primjena organskog malča u direktnoj sjetvi paradajza dovela je do izmjena vodnog i toplotnog režima zemljišta, ubrzanja porasta i razvića gajenih biljaka, smanjenja zakorovljenosti i značajnog uvećanja prinosa.

Krastavci, paprika, paradajz, lubenice i dinje, a i drugo povrće, gajenjem na zemljištu prekrivenom plastičnim folijama u odnosu na gajenje na golom zemljištu daju znatno veći prinos, kvalitetnije plodove i prije dospijevaju za berbu. Upotreba folija je ekonomski vrlo isplativo dodatno ulaganje u proizvodnji povrća.

Crna, bijela ili neka druga folija?

Kod nas je u proizvodnji najraširenija crna neprozirna folija. Najviše se primjenjuje u proizvodnji krastavaca, ali se uspješno može koristiti u proizvodnji brojnog drugog povrća. Ispod nje se zemljište zagrijava, doduše nešto sporije nego ispod prozirnih folija, ali je ona djelotvorna zaštita od korova, te dobro čuva vlagu zemljišta. Ova folija je nerazgradiva, pa je potrebno nakon proizvodnje sklanjati je sa polja ili eventualno iz zaštićenog prostora.

Bijela neprozirna folija u proizvodnji povrća koristi se u svrhu održavanja zemljišta i optimalne temperature zemljišta za kulture koje su osjetljive na visoke temperature, kao što je salata. Takve folije sa donje strane su crne, a sa gornje strane su bijele boje. Neprozirnost folije sprječava rast korova i gubitak vlage iz zemljišta. I ovu foliju po završetku ciklusa proizvodnje treba skloniti sa proizvodnih površina.

U nekim područjima uzgoja povrća postepeno se uvode i druge vrste folija, kao što su takozvane InfraRed Transmitting (IRT) folije, koje selektivno propuštaju sunčeve zrake, što griju zemljište i pospješuju razvoj presađenih povrtlarskih biljaka, ali ne omogućavaju klijanje sjemenki korova i rast korova. Zemljište ispod njih brže se zagrijava nego ispod neprozirnih folija, a na njima gajeno povrće dospijeva za berbu 7 do 10 dana ranije nego pri gajenju na neprozirnim folijama.

Brži razvoj biljaka gajenih na zemljištu prekrivenom folijama pospješuje i pojačana koncentracija ugljen dioksida (CO₂), izuzetno značajnog za rast i razvoj biljaka, koji kao produkt mikrobiološke aktivnosti iz zemljišta izlazi isključivo kroz rupe na folijama gdje se nalaze biljke i one ga mogu upijati u znatno većoj koncentraciji.