Uprkos adekvatnoj agrotehnici i zaštiti koja je do sada obavljena, krompir je u lošem zdravstevenom stanju. Očekuje se da će prinos i kvalitet biti znatno smanjeni.
Nepovoljni vremenski uslovi, dugotrajne padavine, odnosno česte smjene kišnih i sunčanih dana dovele su do intenzivnog napada plamenjače na mnogim ljevčanskim parcelama pod krompirom. Vremenski uslovi su idealni za razvoj ove gljivice.
Uprkos pravovremenoj i višekratnoj zaštiti usjev krompira na mnogim parcelama je znatno napadnut, navodi savjetodavac Bojana Banić iz PSSRS, istakavši da je bolest naročito izražena na vlažnijim zemljištima i na parcelama koje su zaklonjenije, gdje nema dovoljno provjetravanja i gdje se duže zadržava vlaga.
Obilaskom terena i iz razgovora sa poljoprivredim proizvođačima, iz savjetodavne službe zaključuju da, iako je primijenjena adekvatna agrotehnika i obavljena zaštita sedam do osam puta, stanje krompira na pojedinim lokalitetima je u lošem zdravstevenom stanju. Očekuje se da će prinos i kvalitet biti znatno smanjeni.
"Pojedine sorte su osjetljivije na razvoj ove bolesti pa je samim tim i infekcija na takvim sortama veća", konstatira Panić.
Plamenjača je ekonomski najznačajnija bolest krompira koja značajno utiče na umanjenje prinosa i kvalitet krtola. Izaziva je gljivica Phytophthora infestans, koja napada stablo, list i krtole. Intenzitet zavisi od temperature, broja kišnih dana kao i količine padavine, što se pokazalo u ovoj sezoni proizvodnje kada s obzirom na obilne i dugotrajne padavine i umjereno visoke temperature imamo idealne uslove za razvoj plamenjače.
"Prvi simptomi se uočavaju na listovima u vidu sivo smeđih pjega, koji kasnije nekrotira i izgleda kao spaljen. Sa naličja listova uočavaju se bjeličaste preavlake u vidu plijesni, što ustvari predstavlja miceliju gljive", precizira savjetodavac i dodaje da se zaraza prvo ostvaruje na vrhu lista i šire se u obliku slova "V", a simptomi se kasnije pojavljuju i na stabljikama i krtolama.
Preventivne mjere zaštite su:
Hemijske mjere suzbijanja sprovode se primjenom preventivnih fungicida, koje imaju za cilj da zaštite lisnu površinu i spriječe ostvarivanje infekcije. Pored preventivnih koriste se i kurativni fungicidi za sistemičnim djelovanjem, koje biljka usvaja.
"Uslijed dugotrajnih i obilnih padavina primjena i efikasnost preventivnih fungicida nije opravdana, jer zbog prevelike vlažnosti i nemogućnosti ulaska traktora u njivu tretmani se ne mogu obaviti na vrijeme, a i veći dio primjenjenih fungicida biva sapran s biljke prije djelovanja", ističe Panić, napomenuvši da u ovakvom slučaju veću prednost imaju sistemični fungicidi, jer se ne ispiraju, mogu se koristiti i na mlađim biljkama, te tako pružaju adekvatnu zaštitu cijele biljke, u toku intenzivnog porasta.
Primjenu hemijskih sredstava svakako je potrebno sprovoditi racionalno uz poštovanje upustva za upotrebu sa odabranog srdstva, takođe poštovati radnu karencu i karencu.
Tagovi
Autorica
