Uzgoj mađarskih sorti sjemenskog krumpira

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Zolike Račmana iz Čakovaca prvo je u Hrvatskoj pokrenulo proizvodnju sjemenskog krumpira mađarskih sorti. Time su se slavonskim ratarima otvorile nove mogućnosti uzgoja kultura koje su do sada bile uobičajene za druge dijelove Hrvatske. OPG Račman nakon dugogodišnjeg iskustva uzgoja konzumnog krumpira prije dvije godine, potaknuti stručnjacima s Instituta za sjemenarstvo u Osijeku i mađarskih stručnjaka iz Keszetelja kod Balatona s kojima godinama uspješno surađuju, prešlo je na uzgoj sjemenskih sorti.

“Budući da sam od prijašnjeg uzgoja krumpira imao svu potrebnu mehanizaciju, prihvatio sam izazov novog i krenuo u uzgoj sjemenskog krumpira“, kaže Zolika, koji redovito posjećuje seminare u Mađarskoj, gdje prati novosti o tehnologiji uzgoja koje predaju stručnjaci iz Europske unije. Za razliku od već ustaljenih njemačkih i nizozemskih sorti krumpira, koje dobro uspijevaju na sjeveru i zapadu zemlje, obitelj Račman pokrenula je proizvodnju sjemenskog krumpira mađarskih sorti.

Stručnjaci iz Mađarske s ciljem uzgoja vrhunske kakvoće pod strogom kontrolom svaka dva mjeseca dolaze nadgledati uzgoj sorti koje su prilagođene klimatskim uvjetima prisutnim u slavonskoj i mađarskoj ravnici. “Jedini u državi proizvodimo krumpir od micelija, preko super elita i elita, što znači od nulte nulta reprodukcija odnosno najkvalitetniji mogući sjemenski krumpir”, pojasnio je Zolika, koji je s prošlogodišnjih 1, 5 hektara proizvodnju proširio na 4,5 hektara, a već sljedeće godine namjerava površinu utrostručiti. S obzirom na vrhunsku kvalitetu plasman nije upitan, a najveći dio odlazi u Međimurje, poznatu hrvatsku regiju po uzgoju konzumnog krumpira, a manji dio ostaje u Slavoniji. Na 4,5 hektara zemlje Zolika je posadio četiri vrste sjemenskog krumpira (Venus gold, Hopehelj, Balatonska ruža i Rioja), koje karakterizira ravna kora i kod prve dvije posve bijela boja u presjeku. Na spomenutoj površini očekuje prinos od 1.000 tona sjemenskog krumpira. Od konca travnja kad je krumpir posađen, do polovice kolovoza, kada počinje njegovo vađanje, Zolika s dva sina, Dorijanom i Danijelom i suprugom Nevenkom obavlja sve poslove, a za vađenje, sortiranje i distribuciju koje se protegne na dva mjeseca, uposli sezonske radnike iz mjesta. Najveći problem u zahtjevnom uzgoju zapravo predstavlja skladištenje, te dogodine planira gradnju skladišta u Čakovcima kapaciteta 200 tona, gdje bi se vršila prerada, i distribucija sjemenskog krumpira, za što je do sada morao krumpir prevoziti u Prelog.

Autor: Vesna ZAGORC