Uskim gredicama do visokih prinosa povrća

Uske gredice su jedinstven način gajenja povrća koji omogućava gajenja povrća na različitom zemljištu. Ovaj metod je pretrpio niz promjena i prilagođavanja organskoj poljoprivredi i permakulturi. Pobornici gajenja povrća na zdrav način su prihvatili ovakve gredice jer ne zahtjevaju naporan rad i olakšavaju sve radnje gajenja biljaka. Osim povrća na ovakvim gredicama možemo uzgajati jagode, ljekovito i aromatično bilje, cvijeće.

Na gredici je povrće zasađeno u dva reda, najčešće u cik cak formi. To omogućava svakoj biljci maksimalnu količinu Sunca, maksimalnu cirkulaciju vazduha.

Izrada uskih gredica

Da bi ste napravili usku gredicu potrebni su vam: lopata, motika ravnog sječiva, kočići za označavanje širine i dužine, kanap, grablje. Prvi korak u izradi uske gredice je razmjeravanje širine i dužine buduće gredice i postavljanje kočića i kanapa.

Izrada uskih gredica ne zahtjeva veliku površinu. Širina gredica je 45cm, maksimalno do 120cm. Ova širina omogućava lak pristup sa obe strane, olakšano je đubrenje, navodnjavanje i zaštita biljaka. Dužina gredice može biti proizvoljnja, a optimalna je 3m. Međuprostor je širine 75 do 90cm. Međuprostor može biti širok i do 120cm za glavne staze. Staze obezbjeđuju bolje provjetravanje biljaka na gredicama i smanjenja je mogućnost pojave oboljenja.

Duž bočnih strana gredica bez čvrstog okvira formiraju se grebeni visine do 10cm na kojima se obavlja sjetva i sadnja sa unutrašnje strane uske gredice.

Formiranje gredica

Gredice treba formirati u pravci istok - zapad kako bi maksimalno iskoristile osunčanost i biljke imale optimalne uslove za proces fotosinteze. Kod formiranja gredice u pravcu sjever - jug na sjeverni dio posaditi biljke koje su veće od biljaka na južnom dijelu kako ne bi došlo do zasjenjivanja.

Mogu se formirati na dva načina:

1. kopanjem kanala u koji slažemo organski materijal i
2. formiranjem na površini tla.

Kod prvog načina uska gredica se formira kao "topla gredica", iskopa se kanal koji se ispunjava organskim materijalom i prekriva slojem zemlje. Na dno kanala polažu se usitnjene grane ili kukuruzovina, zatim stavljamo sloj sijena, slame i zeleni sloj (trava, biljni otpad i ostaci iz bašte). Završava se slojem zemlje ili smjese zemlje i komposta. Ovaj loj služi za sjetvu i sadnji, a u njemu biljke razvijaju korijen. Ovakve gredice, zbog razlaganja organske materije, su toplije od klasičnih gredica i sjetva može da se odradi ranije.

Drugi nači je gredica na površini tla. Može se formirati na obrađenom i neobrađenom zemljištu. Kada je zemljište prethodno uzorano i frezano možemo lopatom nagrnuti zemlju na označeno mjesto i formirati gredice maksimalne visine do 25cm. Na neobrađeno zemljište postavlja se sloj kartona i dobro zalije vodom. Uloga kartona je da spriječi prodiranje korova. Zatim se postavljaju grančice, kukuruzovina, stabljike suncokreta, slama, sijeno, lišće, biljni otpad i na kraju sloj zemlje. Ove gredice se formiraju tokom jeseni.

Karakteristike uskih gredica:

• ne zahtjevaju veliku površinu,
• olakšava se rad,
• nije potrebno oranje cijele površine svake godine,
• biljkama se može prići sa obe strane,
• produktivnost ne zavisi od kvaliteta zemljišta,
• uspješno se može gajiti povrće nezavisno od klimatskog područja,
• potrebno je manje vode za zalijevanje,
• lako se može montirati mini plastenik iznad uske gredice,
• mogu se gajiti sve vrste povrća,
• olakšano je đubrenje i zaštita povrća,
• bolja je osunčanost biljaka,
• biljke su raspoređene u cik cak rasporedu,
• mogu se formirati bez čvrstog okvira,
• visoka produktivnost.

Uske gredice nije potrebno praviti iznova svake godine. Na kraju svake sezone na njih se odlažu biljni ostaci iz bašte i na taj način se vrši đubrenje gredica, poboljšava struktura, takvim malčom se suzbijaju korovi. Na međustaze se može posijati trava niskog rasta, može se malčirati, posuti šljunak ili se položi karton i na njega naspe pijesak u cilju suzbijanja korova.

Dobri međususjedi

Mješovitom sadnjom i poštovanjem dobrih međususjedskih biljaka omogućavamo biljkama da jedna drugu štite. Samom tim smanjuju se intervencije koje imaju za cilj zaštitu biljaka od bolesti i štetočina.

Ovakve gredice doprinose očuvanju strukture zemljišta, omogućavaju ciljano đubrenje organskim đubrivima i osiguravaju dobar urod uz ulaganje minimalnog napora.

Foto: Pixabay.com