Toplo proljeće ubrzava cvjetanje špinata - evo kako ga usporiti

Špinat je biljka koja se najčešće sije u hladnijem periodu - na proljeće i u jesen. U našem kraju, kako su zadnjih godina zime blage, ne rijetko i krajem februara, najčešće početkom marta. Zato se sjetva prilagođava vremenskim uslovima, a ne kalendaru. To je biljka kratkog i hladnog dana, kaže za Agroklub stručnjak za povrtlarstvo Zoran Lazarov.

Odolijeva mrazu, ali ne i visokim temperaturama

Ova biljka se razvija u uslovima između 5 i 15°C, dobro podnosi hladnoću i može izdržati i do - 6°C, ali zato počinje da cvjeta na temperaturama višim od 20 stepeni.

Iako je sada zima hladna i sa minusima, ne znači da proljeće neće biti toplije nego što je to očekivano. Zato smo upitali, kako bi se visoke temperature odrazile na kvalitet ovog povrća, ako se posije već krajem sljedećeg mjeseca.

"Kod viših temperatura špinat brzo prolazi fenofaze razvoja, čime se skraćuje vegetativni period, što direktno utiče na kvalitet listova - zbog kojih se i gaji, listovi su sitniji, grublji i često gorkog okusa, te mu se smanjuje tržišna vrijednost. Kod visokih temperatura u proljeće češća je pojava bolesti i štetočina", napominje Lazarov.

Zaštita od visokih temperatura?

Kako, stoga, zaštiti ovo povrće inače bogato gvožđem i traženo na tržištu?

"Upravo, primjenom različitih mjera treba usporiti njegov razvoj, odnosno spriječiti pojavu cvijetnog stabla. To je zasjenjavanje, što je jedna od najvažnijih mjera postavljanjem mreža ili krečenjem folije. Onda, redovnim i pravilnim zalivanjem, što podrazumijeva održavanje zemljišta umjereno vlažnom, a to znači češće, a manje zalivanje - najbolje kap po kap."

Špinat je najlakša kultura za plastenik: Potrebno je samo malo vode i sunca

Lazarov ističe i treći način - održavanje mikroklime.

"Mikroklima podrazumijeva jutarnje i večernje blago provjetravanje, čime se poboljšava strujanje vazduha unutar biljaka i prorjeđivanje biljaka kod gustog sklopa. Parcijalna tj. djelimična berba starijih listova, često primjenjivati folijarnu prihranu aminokiselinama, preparate na bazi kalijuma i kalcijuma, smanjuju stres, i umjereno đubrenje azotom", kaže savjetodavac.