Namjena krtola je različita. Neke su za kuhanje, dok su druge za pomfrit i pečenje ili su kombinovane namjene.
U svijetu postoji preko 5.000 sorti krompira koje se razlikuju po obliku, boju, teksturi, okusu i namjeni u gastronomiji.
Krompir inače potiče sa Anda, iz Južne Amerike, ali se odomaćio svuda. Pored klasičnih postoje oni čije su krtole i/ili meso ljubičasti, plavi, narandžasti ili crveni.
Neke sorte se tradicionalno uzgajaju, dok su druge plod savremenih dostignuća. Tako se francuska sorta Dezire udomaćila kod nas.
Postala je veoma popularna u svijetu promjenom načina ishrane, odnosno potražnjom za pomfritom. Krtole su srednje do veoma velike, izduženog, cilindričnog oblika. Površina je smeđe obojena, dok je meso svijetlo žuto, brašnasto i čvrsto. Za vađenje dospijeva poslije 95 dana, što znači da je srednje kasni. Odlikuje se sposobnošću dugotrajnog čuvanja, a koristi se u domaćinstvima i prehrambenoj industriji. Kada se skuha ima puterast, kremast okus. Koristi se najviše za izradu pomfrita i pire krompira.
Stara sorta čija vegetacija traje između 110 i 120 dana. Pokožica je crvena, dok joj je meso žućkasto. Može da se dugo čuva ako je uskladištena u povoljnim uslovima. Koristi se za pripremu različitih jela, kuhan, pečen ili pržen.
Veoma sličan sorti Kleopatra. Nešto je rodniji, a pogodan je za laka i pjeskovita zemljišta. Ne može da se duže skladišti. Namijenjen je za pripremu pomfrita i pečenje. Pokožica je crvena.
Rana sorta dobrih prinosa. Odlično podnosi proljetne mrazeve. Pogodna je za kuhanje i pečenje. Prilagođava se različitim tipovima zemljišta.
Cijenjena zbog kvaliteta krtola koje su pogodne za pripremu pirea ili za pečenje. Stvorena je u Nizozemskoj. Krtole su okrugle. Pokožica i meso su žuto obojeni. Ima slatkast okus.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica