Promjene koje vidimo na vrhu plodva paprike i paradajza nije oboljenje ili posljedica napada insekata. A šta je onda uzrok?
Fiziološki poremećaj koji podjednako pogađa paradajz i papriku gajene na otvorenom i u plasteniku je vršna trulež ploda. Ne izazivaju je patogeni i štetočine, kojima se najviše pripisuje. Rezultat je djelovanja loših vremenskih uslova i pogrešne poljoprivredne prakse.
Prvo što primijetimo su smeđe mrlje na vrhovima, a nastaje kao rezultat slabe ishrane ploda, posebno površinskog sloja. Međutim, sam poremećaj nastaje znatno prije i uzrokuju ga razni faktori.
Nedostatak vlage u zemljištu i vreli, suhi zrak su najodgovorniji za nastanak ovog poremećaja. Kako do toga dolazi?
Zbog visokih temperatura dolazi do intenzivnog isparavanja vode iz biljke koja se tako brani od pregrijavanja. Istovremeno, ona ne može da nadoknadi taj nedostatak jer je zemlja suha te zbog brzine isparavanja. U tom slučaju ona traži bilo kakvu akumulaciju vode i pronalazi je u plodu, povlači je kako bi opstala. Istovremeno dolazi do propadanja ploda.
Pojavu mrlja će dodatno stimulisati pojava manjka kalcija, viška azota, kiselo zemljište i upotreba hladne vode za zalijevanje.
Kako bi spriječili razvoj ovog fiziološkog poremećaja važno je da reagujemo što prije, čim primijetimo prve simptome u vidu malih mrlja na vrhovima. Obično zahvataju plodove na drugoj i trećoj etaži. Mrlje su u početku tamno obojene, zatim postaju smeđe i na kraju prelaze u crnu.
Oštećeni plodovi prestaju rasti i razvijati se, pokožica puca i u plod prodiru patogeni koji dovode do njegovog propadanja zbog truleži. Dozrijevaju brže, nisu iskoristivi i od njih ne možete sakupljati sjeme.
Prevencija je ključna u sprečavanju pojave. Važno je sve: od izbora otpornih sorti, dezinfekcije sjemena, do izbora lokacije, primijenjene agrotehnike i uslova uzgajanja.
U sezoni redovno zalijevajte usjev, ali ne hladnom vodom.
Kada vidite prve simptome pristupite folijarnoj ishrani sa đubrivima bogatim kalcijem, jer su plodovi zasićeni kalcijem otporniji. Na tržištu postoje brojni preparati koji će vam pomoći da sačuvate biljke, ali se možete koristiti i alternativnim sredstvima od mlijeka, ljuski jaja ili od pepela. Najjednostavnije je uzeti jednu šolju pepela i preliti je 1 l vrele vode. Ostavite sljedeća 24 h, a zatim procijedite i razrijedite sa 10 l vode. Ovim sredstvom tretirajte biljke. U zavisnosti od intenziteta postupak ponovite poslije 10 do 15 dana.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica