Šta je bitno kod sakupljanja sjemena paradajza i od kakvog se ploda uzima?

Na samom početku treba napomenuti da treba obratiti pažnju sa kakvih se plodova uzima sjeme paradajza. Ukoliko je gajen iz hibridne sorte (koje se prodaju po marketima), sljedeće godine treba očekivati od takvog sjemena mutaciju i neće se dobiti identična biljka.

"Domaće sjeme starih sorti je danas postalo vrlo relativan pojam, jer pravo domaće sjeme je vrlo rijetko. Tokom godina su se na žalost te stare sorte ukrštale sa novima, tako da domaće sjeme, sorte stare 50 i više godina, zapravo gotovo da i ne postoje ili se veoma rijetko sreće", kaže stručnjak za povrtarstvo Nada Lazović Đoković.

Tri su načina sakupljanja sjemena paradajza:

• Sušenje na krpi;
• Vađenje sjemena iz ploda, ispiranje i sušenje na krpi;
• Fermentacijom - iako duže traje, ovim načinom se spriječava širenje eventualnih bolesti preko sjemena za sljedeću sezonu.

Iz kojih plodova čuvati sjeme?

Po nekim autorima, kako ona navodi, čuva se sjeme plodova koji su najranije dozreli, koji su na pogled zdravi i koji u najvećoj mjeri predstavljaju određeni varijetet. Drugi autori, kaže, smatraju da sjeme treba čuvati od najkrupnijih plodova i tako "gurati" pozitivnu selekciju.

"Najbolje bi bilo da se prema čuvanju sjemena treba odnositi u skladu sa razvojem situacije u bašti tokom sezone. Veliki potresi, kao što su jake kiše, vjetar, grad, štetočine, ponekad ne dozvoljavaju da se strogo poštuje bilo koje pravilo", kaže ovaj stručnjak.

"U svakom slučaju, sjeme za čuvanje, treba da bude iz plodova koji izgledaju zdravo. Pri tome se ne misli na mehanička oštećenja nastala pucanjem plodova zbog suše ili previše vode, ugriza insekata ili oštećenja nastala od leda. Misli se na razne gljivične, virusne ili bakterijske infekcije koje mogu da se pojave i na plodovima", kaže Đokovićeva i dodaje da čuvajući sjeme iz takvih plodova u velikoj mjeri se povećava rizik da su se na sjemenkama sačuvali i uzročnici bolesti i da će biti prenijete u baštu naredne sezone.

Za one koji se ipak odluče sačuvati sjeme paradajza iz sopstvene bašte, preporučuje se postupak fermentacije.

Fermentacija sjemena 

Fermentacija je proces koji služi da bi se sjeme oslobodilo pulpe koja je oko njega. Svaka sorta paradajza treba sama da se fermentiše, bez miješanja sa sjemenom drugih sorti.

"Proces počinje temeljnim pranjem paradajza, kako bi se uklonile nečistoće sa spoljne strane ploda. Ovo smanjuje šanse da bakterije, koje se prenose zemljom, zaraze sjeme. Ako su plodovi postali veoma mekani, treba pripaziti tokom pranja da ne puknu", kaže savjetodavac.

Uskoro na tržištu sjeme paradajza otporno na opasan virus

Zatim se paradajz presiječe na pola ili na četvrtine. Rukom se istisne sjeme i pulpa u posudu, od nekoliko paradajza kako bi se iscijedilo dovoljno soka. Ovaj sok će da ubrza proces fermentacije. Sve to treba staviti u teglu, u tegli treba da bude dovoljno soka kako bi se pulpa odvojila od sjemena. Ako nema dovoljno soka ne bi trebalo dodavati vodu, jer se razrjeđivanjem soka zapravo usporava proces fermentacije.

"Obavezno treba otvoriti teglu barem jednom dnevno da bi se ispustili gasovi. Ovaj proces može da traje od tri do sedam dana. Na kraju fermentacije dodati tri puta veću količinu vode, promućkati i pustite da odstoji sat vremena. Izbaci se pulpa i kašasta voda, doda se još vode, opet promućka, pustiti da se slegne sjeme", kaže stručnjak za povrtarstvo i dodaje da na kraju sjeme treba oprati u cjediljki i pustiti da se osuši.