Za ishranu se koriste listovi, cvjetovi i zrelo sjeme. Samo u slučajevima izuzetno jake zime biljke treba zaštititi.
Rukola je jednogodišnja zeljasta biljka iz familije kupusnjača, Brassicaceae. Danas se uzgaja kao kultivisana biljka, i kao takva dosta je krupnija i manje gorka u odnosu na samoniklu.
Sve vrste rukole imaju karakterističan gorak i aromatičan ukus, a gorčina listova se povećava sa starošću biljke, zato je najbolji okus mladih listova, koji se preporučuju za prehranu.
Ima skromne zahtjeva za toplotom i otporna je na mrazeve, te može da se proizvodi tokom cijele godine. Za vrijeme cvjetanja može da naraste do 60-80 cm. Listovi su eliptični, kod divljih formi su više, a kod kulturnih manje usječeni.
"Listovi u osnovi stabla formiraju rozetu. Cvjetovi su sitni i po građi tipični za familiju kupusnjača, prljavobijele boje. Najbolje uspijeva na lakim, pjeskovitim i srednje teškim zemljištima, koja su bogata hranljivim materijama, ali svakako mogu tolerisati širok spektar uslova uspijevanja", navodi savjetodavac, Milica Veletić, iz Poljoprivredne savjetodavne službe Republike Srpske.
Preferira blago kisela zemljišta, sa pH vrijednošću između 6 i 7, mada, prema riječima savjetodavca, može uspješno da se gaji i na zemljištima alkalne reakcije, na vlažnim i suhim zemljištima i veoma dobro podnosi sušu. Uglavnom, obrada zemljišta je slična kao i za drugo lisnato povrće.
"Osnovna obrada se izvodi na dubini od 20 cm, a s obzirom na to da se proizvodi direktno sjetvom sjemena zahtjeva kvalitetnu dopunsku, odnosno predsjetvenu pripremu zemljišta. Najbolje rezultate daje ukoliko se posije na mjesto koje je dobro osunčano", dodaje Veletić.
Sjetva rukole može da počne rano u proljeće, najčešće u martu, a može sukcesivno, svakih sedam dana da se sije do oktobra mjeseca, tako da listovi mogu da se beru i u toku zime. Samo u slučajevima izuzetno jake zime biljke treba zaštititi.
"Rukola se sije se na razmak redova od 25 cm i u redu 3-5 cm, pri čemu je potrebno oko 1,5 do 2kg sjemena po hektaru. Od mjera njege treba primijeniti samo redovno zalivanje i suzbijanje korova", pojašnjava savjetodavac i napominje da ukoliko se ne radi redovno zalivanje biljaka, dolazi do prijevremenog cvjetanja, što za posljedicu ima pojavu gorkih listova.
Bere se kada se dobro formira rozeta listova, pri čemu mogu da se beru listovi rozete ili da se čupaju cijele biljke. Za rukolu važi pravilo da što više listovi se beru, to se pospješuje njen rast.
Prvo se beru donji listovi, i preporučuje se upotreba makaza, jer se čupanjem može oštetiti stabljika biljke. Gajenje rukole je veoma lako i brzo pristiže za berbu, za oko 40 do 60 dana od sjetve. Prosječan prinos se kreće oko 20-25 t/ha.
Predstavlja izuzetno kvalitetno i ljekovito povrće, bogato vitaminima, mineralnim materijama, vlaknima i antioksidansima. Kada su u pitanju vitamini najviše sadrži vitamina C (100-200 mg/100g). Također, dobar je izvor vitamina grupe B, vitamina A, K i folata. Rukola je bogata esencijalnim mineralima materijama, naročito gvožđem, magnezijumom, kalcijumom, kalijumom, bakrom i fosforom.
Posljednjih godina potrošači je sve više koriste u ishrani, najčešće kao salatu, u kombinaciji s drugim povrćem, ili kao dodatak jelima za poboljšanje arome i ukusa. Ponekad se priprema kuhana ili blanširana i tom prilikom gubi gorčinu. Za ishranu se koriste pored listova, i cvjetovi i zrelo sjeme.
Tagovi
Autorica