Pregledajte plastenike na prisustvo žičnjaka: Zbog njih biljke "nestaju"

Žičnjaci su, u stvari, larve klisnjaka (Elateridae), odnosno, kornjaša veličine do jednog centimetra. Ti tvrdokrilci, kada padnu na leđa, mogu da skoče na noge.

Larve žive više godina u tlu

Štetu prave njihove larve koje su izdužene, žućkasto‑narandžaste boje i podsjećaju na komadić žice, zbog čega su dobile ime. Odrasle jedinke žive na zakorovljenim zemljištima, livadama, pašnjacima na kojima odlažu jaja.

I u plastenicima mogu da polože jaja, naročito na rubovima, gdje često raste trava. U položenim jajima, nakon mjesec dana, formiraju se larve koje žive od dvije pa do pet godina u zemljištu, sve do potpunog razvoja u odraslog insekta.

Ako je hladno vrijeme i plastenik otvoren tokom zime, samo mali broj larvi će da preživi.

Gole zone u zemljištu

Larve se hrane organskom materijom, biljnim tkivima, naročito korijenom, pa na mjestima gdje se posadi povrće, često dolazi do golih zona koje nastaju od biljaka koje se nisu uspjele razviti zbog žičnjaka.

Vole visoku vlažnost zemljišta, prisustvo korova, posebno, pirike, koja ima dubok i razgranat korijen, a odgovaraju im blago kisela i neutralna zemljišta, što je pH vrijednost pogodna za razvoj skoro svih biljaka.

Najviše su aktivne u proljeće i početkom ljeta, ali, u slučajevima toplije jeseni, mogu da oštete biljke tokom cijele vegetacije.

Suzbijanje žičnjaka

Od velike je važnosti primjena plodoreda, odnosno, ne treba sijati ili saditi iste kulture dvije godine zaredom na istu površinu. Prilikom pripreme zemljišta za proljećne radove, potrebno je izvršiti duboko oranje parcele kako bi se larve izbacile na površinu.

Vremenske prilike, kokoške ili ptice mogu da smanje populaciju žičnjaka. Mnogi uzimaju najlon na koji se stavlja uzorana zemlja i ako se nađu više od tri jedinke žičnjaka, potrebno je izvršiti hemijski tretman insekticidima.

Obratite pažnju na sovice pozemljuše u plastenicima i reagujte odmah!

O izboru sredstva proizvođači bi trebalo da se konsultuju sa stručnjacima jer na tržištu nema veliki izbor sredstava za ovu namjenu. I mamci u vidu ostataka povrća koje napadaju žičnjaci mogu da posluže za detekciju prisustva patogena.

Biološke mjere zaštite

Entomopatogene gljive, nematode, biljni ekstrakti i zeolit, takođe pomažu u smanjenju populacije štetočine. Ako se npr. jagode nalaze drugu godinu na istoj parceli, bilo bi dobro da se između redova posada neven i repica jer njihov miris žičnjaci ne podnose.

Takođe, ne vole sirće za salatu koje se može posuti po zemljištu razrijeđeno s vodom u omjeru 1:10.