Plastenik: Između paradajza i patlidžana posadite papriku i pazite na zalijevanje

Najčešće pitanje sa kojim se susrećem je koje povrtne vrste mogu da se uzgajaju u istom plasteniku. Sve vrste povrća ne mogu da se uzgajaju zajedno, posebno kada se radi o objektima manje površine. Želja većine uzgajivača je da što više biljaka posade u zatvorenom prostoru, a pri tome ne vode računa da različite vrste imaju različite zahtjeve, kao ni to da li se one međusobno podnose.

Biljke moraju biti kompatibilne

Prilikom odabira vrsta povrća koje želimo uzgajati u plasteniku trebamo ispoštovati zahtjeve koje ono ima i kod proizvodnje na otvorenom polju. Posebnu pažnju pokloniti kompatibilnosti vrsta, odnosno dobrim susjedima. To su biljke koje dobro rastu i razvijaju se posađene jedna pored druge.

Kod sjetve kombinujte usjeve koji imaju iste ili slične zahtjeve, ali izbjegavajte uzgajanje onih iz iste porodice. Sijanjem povtnih vrsta iz iste familije u jednom plasteniku možete doprinjeti pojavi bolesti i štetočina koji su zajedničke za posađene povrtnice. Pored onih dominantnih koje se uzgajaju u zaštićenom prostoru, možete posaditi i sporedne koje štite glavnu vrstu od oboljenja i napada štetočina. Primjer za to je združen usjev paradajza i bosiljka.

Voditi računa o prozračivanju i zalijevanju

Paradajz, paprika, krastavci i patlidžan je najčešće zastupljeno povrće koje se proizvodi u plasteniku. U većini slučajeva ono što važi za sadnju zduženih usjeva na otvorenom vrijedi i za plasteničku proizvodnju, ali ima i nekih odstupanja. Primjer za to su paradajz i krastavac. Oni su loši susjedi, ali u zatvorenom mogu da rastu zajedno. Naravno, glavni problem je što obe vrste stvaraju veliku zelenu masu i uzgajivači posebnu pažnju treba da obrate na provjetravanje plastenika.

Rana proizvodnja paradajza u plastenicima bez grijanja

Paradajz voli prozračivanje, a krastavci ne baš. Prilikom njihove sadnje u istom plasteniku ne miješajte biljke. Posadite ih u odvojene gredice ili redove. Obratite pažnju i na zalijevanje jer su oba usjeva veliki potrošači vode. Takođe, orezujete i jednu i drugu vrstu. Na taj način ćete smanjiti količinu vlage u objektu, kao i potrošnju vode i hraniva.

Pomenuto povrće pripada istoj familiji i zbog toga su podložni pojavi istih oboljenja i napadu zajedničkih štetočina. Osim toga, imaju i slične zahtjeve prema hranivima, vodi, temperaturi, osvjetljenju. Pošto se radi o biljkama koje zauzimaju veliki postor potrebno je obezbjediti dovoljno prostran objekat kako ne bi bile pregusto posađene.

Paradajzu dovoljno vlage, patlidžanu ne ?

Paprika i paradajz je najčešća kombinacija povrtnih vsta u plasteniku. Ove dvije povtnice dobro se slažu kada se proizvode u zatvorenom. Sadnja se obavlja u odvojene gredice ili redove. Paradajz bolje toleriše papriku u svojoj blizini nego krastavce. Kada se u zatvorenom uzgajaju sve tri vrste zajedno potrebno je između paradajza i krastavca posaditi papriku. On bolje podnosi suv vazduh i nagli pad temperature nego paprika.

Takođe, mogu se proizvoditi u istom objektu paprika, paradajz i patlidžan kada se ispoštuju svi njihovi zahtjevi. Opet je najbolja opcija da se između paradajza i patlidžana posadi paprika. Najbolje ih je saditi u razdvojene gredice ili redove koji su minimalno udaljeni 50cm. Patlidžan zahtjeva veću vlažnost tla od paradajza. Kada je paradajzu dovoljno vlage u tlu, patlidžan može patiti od njenog nedostatka.