Plamenjača i pepelnica: U plasteničkoj proizvodnji paradajza nema prostora za improvizaciju

U plasteničkoj proizvodnji paradajza, nema prostora za improvizaciju kad su u pitanju bolesti. Često nije priroda ta koja pravi problem, već propust samog proizvođača.

U ovom periodu godine kada temperaturne vrijednosti rastu, a vlaga u zaštićenom prostoru često oscilira, dvije bolesti su najopasnije plamenjača (Phytophthora infestans) i pepelnica (Oidium lycopersicum). Njihova pojava može u kratkom roku uništiti usjev, naročito ako se mjere zaštite ne sprovedu preventivno i pravovremeno.

Plamenjača (naslovna fotografija) se najčešće javlja na donjim listovima u vidu vodenastih, žućkastih do tamnosmeđih pjega, koje brzo zahvataju cijeli list, a potom i stabljiku i plodove. Uslovi za pojavu su visoka vlaga i temperature iznad 15°C.

Pepelnica se manifestuje kao sivo-bijela prevlaka na naličju lista, najčešće u toplijim i suhljim uslovima, uz slabiju ventilaciju. Biljke gube funkcionalno lišće, slabije nalijevaju plodove i kasne u zrenju.

Teško dolazi do plamenjače – ako ne pogriješimo mi

U zatvorenom prostoru, poput plastenika, plamenjača se ne pojavljuje lako ako se poštuju osnovna pravila mikroklime. U većini slučajeva, njena pojava je direktna posljedica naše greške.

Najčešće greške su:

• Kasno otvaranje plastenika ujutro, čime se zadržava kondenzacija i visoka vlažnost – idealni uslovi za infekciju.
• Nepostojanje dnevne ventilacije, naročito u danima kada spoljašnje temperature nisu visoke, pa se proizvođači prevare misleći da nema potrebe za otvaranjem.

• Zatvaranje plastenika u večernjim satima pri noćnim temperaturama iznad 20°C – čime se stvara "staklenički efekat" sa visokom vlažnošću i temperaturom tokom cijele noći.

Ako su noćne temperature iznad 20°C, plastenik se ne bi trebao zatvarati uopšte. Time se omogućava prirodna razmjena vazduha, sprječava kondenzacija i značajno se smanjuje rizik od pojave bolesti. Ventilacija mora biti svakodnevna, bez izuzetka – to je osnova preventivne zaštite.

Pravilna zaštita: preventivno i kurativno

U ovom trenutku, biljke su u fazi formiranja plodova, što je kritična faza za infekcije.

Preporučeni fungicidi protiv plamenjače su

• Zoksamid + mankozeb, Fluopikolid + propamokarb – odlični za preventivnu primjenu.
• Ciazofamid ili dimetomorf – djeluju i preventivno i početno kurativno.

Protiv pepelnice:

• Sumporni preparati (u ranim fazama) – prirodno rješenje za niže infekcije.
• Difenokonazol, miklobutanil, ili azoksistrobin – sistemični fungicidi sa produženim djelovanjem.

Važno je rotirati aktivne materije kako ne bi došlo do stvaranja rezistentnosti patogena.

Prskanja obavljati rano ujutro ili predveče, kada su temperature niže. Izbjegavati tretmane pred kišu, čak i u plasteniku, jer povećana vlažnost poslije kiše ubrzava infekcije. Uvijek koristiti aditive za bolje prijanjanje i produženje djelovanja preparata.

Junski radovi u vrtu: Šta se radi, bere i sadi?

Ventilacija, otvoren plastenik i pravovremena zaštita – to je recept za zdrav usjev. Oni koji se ovih principa drže, rijetko vide plamenjaču – a često broje kvalitetan i zdrav rod.