Pretraga tekstova
Divovski su puževi na Floridi prvi puta uočeni 2011. godine i od tada se čine veliki napori za njihovo suzbijanje, a hrane se - svime!
Porijeklom iz istočne Afrike, poznati pod svojim latinskim imenom Achatina Fulica, divovski su puževi postali pošast američkim usjevima. Dugi i do 20 centimetara, osim po napadima usjeva, ove su napasnike zabilježili i kako nagrizaju temelje kuća.
Grubo govoreći, ovi puževi jedu sve na što naiđu - obrstit će povrće, pojesti voće, lišće, stabljike i korijenje. Na Floridi ih trenutno smatraju glavnom i najopasnijom štetočinom. Poznato je da ponekada jedu kamenje i pijesak, iz još neutvrđenih razloga. Pojest će i kosti, a u nekim slučajevima i druge primjerke svoje vrste.
Budući da je riječ o hermafroditu koji ne treba partnera, brzo se i često razmnožava u svojih devet godina, što mu je procijenjeni životni vijek.
Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da ovaj puž može biti prijenosnik bolesti koje je u stanju prenijeti na čovjeka. Neke nisu niti toliko beznačajne, poput meningitisa.
Ovi su divovski puževi na Floridi prvi puta uočeni 2011. godine i od tada se čine veliki napori za njihovo suzbijanje.
Ipak, stručnjaci napominju da su u njihovom suzbijanju postigli pomak. U posljednjih nekoliko godina uspjeli su uništiti 150.000 primjeraka ove invazivne vrste, a naznake pokazuju kontinuiran pad populacije. "Program iskorjenjivanja je očito učinkovit i pokazuje činjenicu da je broj prikupljenih puževa tjedno pao s nekoliko tisuća u jednom trenutku na jednoznamenkasti broj“, javljaju američki stručnjaci.
Koliko je situacija kritična, govori u prilog i činjenica da za pronalaženje ovih puževa koriste i pse tragače. Puževe osobito privlače područja s bujnim zelenilom, kojih na Floridi ima bezbroj.
Foto: modernfarmer.com/billy1125
Tagovi
Štete od puževa Invazivna vrsta Divovski puževi Florida Hermafrodit
Autorica
Više [+]
Marina je urednica na AgroKlubu, specijalizirana za AgroBaze. Diplomirani je magistar agronomije te volonter Francuske Alijanse Osijek i Emmaüs zajednice Francuska.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.