Pretraga tekstova
Urod s jednog dunuma zemljišta iznosi tri do četiri tone, a zadovoljni smo i otkupnom cijenom, koja za prvu klasu iznosi 1,30 maraka po kilogramu, ističe proizvođač Samir Handanović.
Na području Unsko-sanskog kantona u toku je berba kornišona, a proizvođači će, kako sada stvari stoje, ubrati rekordne količine ove poljoprivredne kulture. Ističu kako ih raduje i to što im je ove godine zagarantovan otkup svih proizvedenih količina, te što problema s plasmanom zasad nemaju.
Samir Handanović iz sela Skokovi, kod Cazina, kaže kako se već šest godina bavi proizvodnjom kornišona i da je ova godina najuspješnija.
"Urod s jednog dunuma zemljišta iznosi tri do četiri tone, a zadovoljni smo i otkupnom cijenom, koja za prvu klasu iznosi 1,30 maraka po kilogramu. Ipak, mislim da bi cijena mogla biti još povoljnija kako bi se stimulisali proizvođači da prošire proizvodnju", smatra Handanović.
Nedostatak berača kornišona - ne žele raditi za satnicu od 3 KM
Prema njegovim riječima, za razliku od nekih drugih kultura, ovogodišnje vremenske prilike su bile izuzetno pogodne za rast i uzgoj te kulture, pišu Nezavisne.
Direktor Poljoprivredne zadruge "Agrodar" iz Bihaća Arif Hošić ističe kako su otkupljivači ove godine u stanju da otkupe sve količine proizvedenih kornišona, s obzirom na to da na evropskom tržištu vlada velika potražnja: "Tržište u zemljama Evropske unije je već obezbijeđeno i izvoz bi trebalo da teče bez većih problema. Ove godine očekujemo rekordne rezultate".
Prema podacima Poljoprivrednog zavoda USK, u protekloj godini na području USK proizvedeno je oko 4.500 tona kornišona, a ove godine očekuje se znatno veća proizvodnja. Zbog brojnih problema u proteklim godinama, proizvođači i izvoznici kornišona u Unsko-sanskom kantonu bili su dovedeni u veoma težak položaj, a stotine tona plodova završavalo je u smeću.
Protekla godina donijela je stabilizaciju u ovoj vrsti poljoprivredne proizvodnje, a već ove godine došlo je do njene ponovne ekspanzije.
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.