Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sorte pasulja
  • 19.03.2024. 09:00

Nije svaki grah isti - kako odabrati sortu?

Kod nas u tradicionalnoj ratarskoj proizvodnji gajene su populacije graha, nazivane po boji zrna i područjima gdje su bile najzastupljenije - bijeli grah, tetovac, gradištanac i slično.

Nije svaki grah isti - kako odabrati sortu?
Foto: Marko Trivunović
  • 793
  • 33
  • 0

U svijetu postoji veliki broj sorti graha (Phaseolus vulgaris L.) različitih proizvodnih osobina prilagođenih različitim uslovima uspijevanja i stepenu primjene argotehnike. Svjetska populacija broji preko 14.000 sorti graha. Sav ovaj sortni materijal razvrstan je u grupe i to prema visini stabla, dužini vegetacionog perioda, načinu gajenja i načinu korištenja. Privredne sorte za naše uslove gaje se radi zrelog zrna.

Kod nas u tradicionalnoj ratarskoj proizvodnji gajene su populacije graha, nazivane po boji zrna i područjima gdje su bile najzastupljenije (beli grah, tetovac, gradištanac i slično). Uvežene selekcionisane sorte gajene su u intezivnoj proizvodnji kao čisti usjevi, ali su one vremenom zamijenjene, domaćim.

Privredno značajne sorte: 

Zlatko

Sorta niskog rasta, dužine vegetacije do 80 dana. Stablo je uspravno, visine do 45 cm. Zrno je zlatno-žute boje, valjkastog oblika, krupno. Masa 1.000 zrna oko 450 g. Prilikom kuhanja zrna, ista zadržavaju oblik, a sjemenjača ne puca.

Dvadesetica

Vrlo rana sorta, vegetacije 67 do 70 dana. Stablo je visoko preko 45 cm, čvrsto, razgranato. Zrno je bijelo, valjkasto do polupljosnato. Masa 1.000 zrna je 350 - 400 g. Sorta namijenjena intenzivnoj agrotehnici, dobra u navodnjavanju, odlična i u postrnoj sjetvi.

Zrno sorte zlatko je zlatno-žute boje, valjkastog oblika, krupno (Foto: Depositphotos/bhofack2)

Belko

Srednje rana, niska sorta, visine oko 45 cm. Prvu mahunu formira na odgovarajućoj visini, pa se može mehanizovano ubirati. Zrno je sitnije, apsolutne mase oko 320 g. Boja zrna je bijela i elipsaste forme. Vrlo tolerantan na visoke temperature u cvjetanju. Dobro podnosi kasnu sjetvu. Dobar je i u ekstezivnim uslovima gajenja, ali i u navodnjavanju.

Maksa

Srednje kasna niska sorta, pogodna za dvofaznu mehanizovanu žetvu. Zrno je valjkastog oblika, dužine oko 1,5 cm, bijele boje. Masa 1.000 zrna iznosi 440 g.

Sremac

Sorta niskog, uspravnog stabla, u tipu domaćih populacija žuto-zelene boje zrna. Izuzetno je kratke vegetacije. Tolerantna na sušu i visoke temperature u cvjetanju, te ostvaruje stabilne prinose bez obzira na različite vremenske prilike po godinama. Zrno je valjkastog do elipsastog oblika, mase 1.000 zrna 350 do 400 g.

Balkan

Grah odličnog ukusa, blistavo bijelog, elipsasto-okruglog zrna, mase 1.000 zrna do 330 g. Pogodan za gajenje u čistom usjevu, srednjestasan. Mahune su vrlo otporne na pucanje. Dobar i za ekstenzivne uslove gajenja, a odlično reaguje i na zalivanje.

Zrno belka je sitnije, apsolutne mase oko 320 g (Foto: Gordana Nastić)

Aster

Sorta niskog, uspravnog stabla, u tipu domaćih populacija bijelog valjkastog zrna, "kiflaša". Srednjestasan je i dobro prilagođen gajenju u čistom usjevu. Masa 1.000 zrna je i do 500 g.

Biser

Biljka niska, visine oko 48 cm, rastresito žbunasta. Zrno bijelo, ovalno-okruglasto, mase 1.000 zrna 270 g. Ranostasan, sazrijeva za oko 74 dana. Gaji se u čistoj kulturi. Veoma rodna sorta, sa prinosom tri do četiri tone po hektaru.

Panonski tetovac

Biljka niska, visine oko 50 cm. Zrno bijelo, bubrežasto, mase 1.000 zrna 650 g. Ranostasan, sazrijeva za oko 85 dana. Gaji se u čistoj kulturi, sa prinosom do tri tone po hektaru.

Panonski gradištanac

Biljka niska, visine oko 50 cm. Zrno bijelo, bubrežasto, mase 1.000 zrna 420 g. Srednjestasan, sazrijeva za oko 82 dana. Predviđen za gajenje u čistoj kulturi, sa prinosima koji dostižu tri tone po hektaru.

Galeb

Biljka niska, visine oko 45 cm. Zrno bijelo, ovalno-izduženo, nepravilnog romboidnog oblika. Masa 1.000 zrna je 400 g. Ranostasan, sazrijeva za oko 73 do 75 dana. Predviđen za gajenje u čistoj kulturi. Veoma rodna sorta, sa prinosom do četiri tona po hektaru.

Palanačko zlatno žuti

Biljka niska, kompaktnog izgleda, visine oko 57 cm. Mahune formira na 32,4 cm. Zrno žute boje, bubrežastog oblika. Sazrijeva za oko 83 dana od nicanja. Pogodna sorta za gajenje u čistoj kulturi. Radi se o visokorodnoj sorti.

Različitog vremena zrenja (Foto: Depositphotos/Ba_peuceta)

Ostale sorte:      

Pasuljica P-1. Grah eliptičnog zrna. Visine stabla 40 cm. Bijele boje zrna. Mase 1.000 zrna 225 g. Vegetacije od nicanja 95 dana i prinosom iznad 2,5 tone po hektaru.

Pasuljica P-3. Grah eliptičnog oblika. Visine stabla 50 cm. Bijele boje zrna. Mase 1.000 zrna 200 g. Vegetacionog perioda 85 dana i sa prinosom oko 2,5 tone po hektaru.

Medijana. Grah eliptičnog oblika. Visine stabla 48 cm. Bijele boje zrna. Mase 1.000 zrna 280 g. Vegetacije od nicanja 78 dana i prinosom zrna iznad četiri tone po hektaru.

Oplenac. Grah valjkastog oblika. Visine stabla 50 cm. Bijele boje zrna. Mase 1.000 zrna 480 g. Vegetacionog perioda od 80 dana i prinosom iznad tri tone po hektaru.

Rozalija. Grah valjkastog oblika. Visine stabla 40 cm. Boje zrna smeđe. Mase 1.000 zrna 500 g. Vegetacije od nicanja 80 dana i prinosom iznad tri tone po hektaru.

Zaječarski rani. Grah valjkastog oblika. Visine stabla 42 cm. Boje zrna sivo-bijele. Mase 1.000 zrna 400 g. Vegetacije 78 dana od nicanja i prinosom iznad tri tone po hektaru.

Timočki niski. Grah valjkastog oblika. Niskog stabla, visine 40 cm. Boje zrna bijelog. Mase 1.000 zrna 400 g. Vegetacije od nicanja 90 dana i prinosom iznad 3,5 tone po hektaru.

Krajinac. Grah pljosnatog oblika. Visine stabla 45 cm. Bijele boje zrna. Mase 1.000 sjemena 490 g. Vegetacije od nicanja 85 dana i prinosom iznad četiri tone po hektaru.

Strane sorte:

"Seaway", "Michellite", "Saginow" (eliptične forme, bijele boje zrna), "Canellino di Roma" (sorta ovalnog sjemena, bijele boje zrna), butmirski trešnjo, butmirski zelenjak, jabeljski stročnik, sjemenarna 22, madžarac, pinto (sorte graha sa obojenim sjemenom, čučavog i povijušavog stabla).


Tagovi

Pasulj Sorte u svetu Podela sorti Populacije pasulja u Srbiji Privredno značajne sorte Ostale domaće sorte Strane sorte pasulja


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.