Omladina pretežno odlazi van Bosne i Hercegovine, a nama je danas izuzeto teško pronaći berače. U odnosu na prošlu godinu sada ih imamo 50 posto manje, rekao je Jasmin Selimović.
Ovih dana izuzetno je radno u živiničkom mjestu Svojat koje ima najveći poljoprivredni prostor zasađen kornišonima. Sezona branja je počela prije nekoliko dana, a prve količine već pristižu u otkupne stanice.
No, uzgajivači kornišona ove sezone su se našli na mukama zbog nedostatka radne snage, zbog satnice, koja je u prosjeku tri konvertibilne marke pa se zbog toga odlučuju za pronalazak egzistencije u nekim drugim poljoprivrednim kulturama.
Muamer Mujezinović uzgojem ovih krastavaca bavi se već 12 godina. Radni dan započinje u 4 sata ujutro, a završava kasno navečer: "Mislim da nema težeg posla od uzgajanja i branja kornišona, jer danju i noću morate biti na parcelama. Moraš ga njegovati, zalijevati, štititi od nametnika... Nikako ga ne smiješ zapustiti, a ako planiraš na njivu dolaziti u devet sati, onda odmah odustani od ovog posla. Ako jedan posao završiš, odmah ti se nameće drugi i tako sve u krug", kaže za Klix.ba.
Ove godine proizvođači se suočavaju sa samanjenjem prinosa, pa su odlučili podići cijenu po kilogramu. Otkupna cijena sada je najveća i ona u prvoj klasi iznosi 1,75 KM, druga košta 0,90 KM, dok je treća 0,20 KM.
"Prošle godine smo imali cijene 1,40 KM, 0,70 KM i 0,15 KM. Mi smo ove godine imali određenih problema zbog vremenskih prilika te su pojedini uzgajivači kasnili sa sadnjom do 20 dana. Međutim, vrijeme nas je kasnije poslužilo tako da je sve ispalo kako treba", ističe Jasmin Selimović, predsjednik Udruženja Kornišon, iz kojeg su ukazali na sve veći broj proizvođača koji je odustao od ovakve vrste proizvodnje. Naime, sa 106 uzgajivača lani sada su spali na njih 55.
"Omladina pretežno odlazi van Bosne i Hercegovine, a nama je danas izuzeto teško pronaći berače. U odnosu na prošlu godinu sada ih imamo 50 posto manje, jer su ovdje dnevnice minimalne. Sat branja košta u prosjeku tri konvertibilne marke. Da bi neko zaradio 30 maraka dnevno, mora brati 10 sati, odnosno raditi veoma težak i naporan posao", ističe Selimović koji se također bavi uzgojem i branjem kornišona.
Svojatski kornišoni ove godine će se naći na policama njemačkih trgovačkih centara, međutim, ukoliko se trenutno stanje nastavi, naši sagovornici su upozorili da će proizvodnja ovakvih krastavaca u Tuzlanskom kantonu postati prošlost.
Izvori
Tagovi
Selma Mujić
prije 1 tjedan
Što će reći da je jedna općina u SBK, isplatila otprilike koliko iznosi 20% agrarnog budžeta ovog kantona sa 12 općina.
Adriana Rajič
prije 5 godina
U Hercegovini ne mogu naći ljude da rade za satnicu od 6 KM.