Na što paziti kod sadnje ozimog crvenog luka?

Jesen je pravo vrijeme da posadimo ozimi crveni luk koji ćemo brati kao mladi tokom ranog proljeća, mnogo prije nego usjev koji ćemo posaditi u proljetnom terminu. Ako ga uzgajamo u politunelima ili plastenicima dospjet će za berbu mnogo ranije.

Ovo je kultura koja može dati ranu berbu zelenog mladog luka, a u slučaju da ga ostavimo da nastavi rasti, dobivamo glavice koje mogu da se čuvaju do sljedeće jeseni.

Prevelika vlaga je najveći neprijatelj

Kultivari ozimog crvenog luka su tolerantni na hladnoću, no najviše im odgovaraju sunčane lokacije. Dobro podnose mraz, ali na temperaturi ispod 5ºC prestaju da rastu. Za sadnju izbjegavajte teška, zbijena zemljišta na kojima stagnira voda. Prekomjerna vlaga je njegov neprijatelj broj jedan. Najbolje da se uzgaja na gredicama koje su povišene 10 do 15 cm. Treba da je zaštićen od hladnih sjevernih vjetrova. Najčešće se uzgaja sadnjom lučica.

Zemljište je prije sadnje potrebno obraditi da bude rahlo. Dodajte organsko đubrivo, jer se radi o povrću kome odgovara plodno zemljište bogato organskim materijama. Međuredni i redni razmak zavise od namjene, odnosno kako želimo upotrijebiti usjev. Obično se međuredni razmak kreće do 30 cm u slučaju da uzgajamo krupne glavice. Optimalan razmak je od 15 do 20 cm. Kod uzgajanja sorti sitnijih glavica ili mladog luka, on može biti manji. Isti slučaj je i sa razmakom u redu koji se u proizvodnji mladog luka smanjuje na 4 do 5 cm.

Malčiranje sprečava rast korova

Prilikom sadnje je poželjno poštovati plodored. Na istu lokaciju može doći poslije tri ili četiri godine. Nikada ga ne sadite na parceli gdje je već uzgajan luk ili neki od srodnika. Dobri susjedi su mrkva i zelena salata.

Šta se u oktobru radi u voćnjaku i bašti?

Lučice sadimo na dubinu oko 5 cm, samo treba paziti da se korijen okrene prema dolje. U suprotnom će biljka potrošiti energiju klijanja i nicanja da se ispravi, a mladi luk će biti sitniji i imat će deformisan izgled.

Veoma dobro reaguje na malčiranje, posebno kada koristimo paprat, i na posipanje zemljišta pepelom koje djeluje kao đubrivo i zaštitno sredstvo. Kada ga malčiramo, smanjujemo potrebu za plijevljenjem korova.