Muskatna tikva - violina: Otporna na bolesti, dobro uspijeva u ravnicama

Ova tikva se kod nas zove "Tikva šećerka". Potiče iz Centralne Amerike i odatle je proširena dalje po svijetu, zato bolje uspijeva u toplijim krajevima. U uslovima umjereno kontinetalne klime, kako kaže savjetodavac Svetlana Zlatarić, po biljci može da uzri tri do četiri ploda, a zeleni plodovi ako im očvrsne kora i uberu se sa drškom, mogu dugo da se koriste tokom zime.

"Inače, plodovi se beru kada dobiju crvenu boju i kada se drška osuši. Na suhom i promajnom mjestu plodovi mogu da se čuvaju cijele zime, najbolje na temperaturi od pet do 10 stepeni Celzijusa", kaže savjetodavac.

Ima malu sjemenu šupljinu

Muskatna tikva se razlikuje od obične tikve ili bundeve, po tome što ima vrlo malu sjemenu šupljinu koja je smještena na vrhu ploda. Plodovi su najčešće kruškolikog oblika podsjećaju na violinu mada ima ovalnih i prelaznih formi između ova dva oblika, težine tri do osam kilograma. Zreli plodovi imaju narandžasto-crvenu koru, a meso narandžasto. Hranljiviji su i ukusniji zreliji i krupniji plodovi.

Veoma je otporna na bolesti posebno na pepelnicu, tako da nema potrebe za zaštitom. Dobro uspijeva u ravničarskim krajevima.

Sok od tikve prava je energetska bomba - pasterizovan duže traje

"Sjetva se obavlja krajem aprila ili početkom maja, najbolje na njivi koja je cijelog dana izložena suncu. Nicanje traje dvadesetak dana. Povoljno reaguje na rasad iz džifi saksija, tako brže sazrijevaju. Najbolje uspijeva na plodnim baštenskim zemljištima, bogatim organskim materijama. Poželjno ih je gajiti pored nekih ograda gdje mogu da se penju", kaže ovaj stručnjak i dodaje da su vreže dugačke, razgranate do pet metara dužine.

Cvjetaju do kasnih jesenjih mrazeva

Zlatarić navodi kako na svakih 10 do 15 centimetara ima koljence iz kojeg izbija krupan list na dugačkoj dršci. Cvjetovi se javljaju tek poslije 10-15 listova, od korijena, najprije muški. Ženski se javljaju relativno kasno na glavnoj vreži tek poslije 20-og lista.

"Ostaju otvoreni dan-dva zavisno od vremenskih uslova i mogućnosti oplodnje koju obavljaju insekti, najčešće pčele", kaže onda i dodaje da kad počne cvjetanje, traje do kasnih jesenjih mrazeva.

Riječ je o biljkama koje stvaraju veliku vegetativnu masu, krupne plodove i zbog toga za sjetvu treba odabrati kvalitetna, humusom bogata zemljišta. Na isto mjesto ih možete posaditi tek poslije nekoliko godina. Potrebno je sačekati između tri ili pet godina da bi opet došle na isto mjesto.