Malim proizvođačima sve veći problem postaje tržište - koronakriza kao prilika za domaću hranu?

U našoj zemlji sve je više proizvođača koji se odlučuju na sopstveni uzgoj povrća na otvorenom, kao i onih koji poljoprivredne aktivnosti usmjeravaju ka plasteničkoj proizvodnji.

Želja svakog povrtlara je dobiti što veće prinose i što krupnije plodove uz poštovanje svih principa ekološkog uzgoja, a samim tim i ostvarenje bolje zarade. Iz tog razloga mogi traže alternativna rješenja kako bi postali konkurentniji na tržištu, kako domaćem tako i stranom. 

Na poljoprivrednom gazdinstvu Nedima Berberovića i Admira Prgude proizvedeno povrće i voće uvijek nađe put do potrošača jer tokom cijele godine imaju svježe i organski uzgojene proizvode.

Ne skladište ništa, uvijek imaju svježe proizvode

Kako kažu, sada u jesenjem periodu sadili su mahunu, a berba je zavšrena prije par dana. Ipak, prilikom plasmana, suočili su se sa izazovom. 

"Imali smo dobar plasman, ali tržište se zasitilo. Iz tog razloga, nakon posljednje berbe nismo uspjeli prodati cjelokupne količine pa smo to ostavili sebi, za zimnicu, a nešto smo i podjelili besplatno onima koji ne mogu to sebi priuštiti", objašnjava za Agroklub Prguda i dodaje da su ostavili i nešto sjemena za sjetvu pa su iskoristili maksimalno sve. 

Njihovo imanje nalazi se u Blagaju, gdje imaju njive na kojima obrađuju preko 20 duluma oraničnih površina. Prepoznatljivi su po tome što u proizvodnji ne koriste skoro nikakvu hemijsku zaštitu, a sredstva koja primjenjuju većinom su na eko bazi. U predstojećem zimskom periodu napraviti će pauzu od novembra do marta, kako kaže Berberović, a na pitanje zašto nisu organizovali uzgoj u zaštićenom prostoru, navodi jake vjetrove kao glavni uzrok. 

"Vjetrovi ovdje znaju snažno puhati preko zime i zato isključivo uzgajamo pod otvorenim nebom i to uvijek budu sezonski proizvodi", navodi naš sagovornik. 

Kao najveći problem koji trenutno imaju ističu tržište pa su usljed velike ponude, povrće davali i po nešto nižoj cijeni samo da ga uspiju prodati. 

"Situacija sa ovom pandemijom korona virusa naučila nas je da trebamo čuvati domaću poljoprivredu i kupovati isključivo svježe i povrće proizvedeno u BiH. Mi se trudimo na našem gazdinstvu tako funkcionisati - imati samo svježe ubrano, bez skladištenja", kaže Prguda. 

Pandemija kao prilika da se okrenemo sebi

Prema mišljenju ovih proizvođača, ljudi ne mogu shvatiti da se hrana uzgojena u stranim zemljama svakim danom sve više pretvara u onu sa GMO karakteristikama. Čak je ti proizvođači prodaju po sniženoj cijeni, samo da bi se što prije probili na stranom tržištu. 

"Na primjer, u redu je uvoziti banane ili neko drugo egzotično voće koje ne može uspijevati kod nas, ali uvoziti mandarine, jabuke ili neke druge vrste koje i mi možemo proizvoditi, ozbiljno narušava uzgoj hrane u Bosni i Hercegovini", smatra Berberović. On dalje dodaje da je u BiH svejedno zastupljen uvoz i jednih i drugih i da zato domaće tržište biva prekomjerno zasićeno, u tolikoj mjeri da naš seljak mora povrće i voće bacati stoci kao hranu jer ga niko neće kupiti.

Od uzgoja mahuna, preko jagoda, do lubenice - važno je slušati zahtjeve potrošača

Najbolje bi bilo, kako kažu, da se ljudi organizuju i učine sve kako bi se uvoz smanjio jer uvozićemo tek onda kad se ne budemo mogli opskrbiti domaćom proizvodnjom.

"To se sve može postići kad se sistem gajenja, ali i uvoza bolje uredi, a sada nam je prava prilika. Sada kada je svijet u krizi zbog postojeće pandemije i kad se svaka zemlja okrenula domaćoj hrani i svojim farmerima", smatra Admir i zaključuje da bi naša država trebala pomoći male poljoprivrednike, domaću poljoprivredu i proizvode sa oznakom 387.