Krompir napada crna pjegavost - kako ga zaštititi?

Bolest crna pjegavost, koju uzrokuje gljivica Alternaria solani, česta je pojava u područjima gdje se intenzivno uzgaja krumpir. Češća je tamo gdje su prosječne dnevne temperature između 25 i 28°C. Svemu ovome pridonose i vrlo vrući i sparni ljetni mjeseci, zbog čega su štete od ove bolesti posljednjih godina u porastu, navodi Jovana Klačar savjetodavka u PSSRS-u. 

"Gubici prinosa bilježe se u rasponu od 70-80%, dok su najčešće štete na nezaštićenim poljima između 5 i 20%", precizira Klačar. 

Brzo se širi

Napominje kako gljivica Alternaria solani, koja uzrokuje ovu bolest, prezimljuje na biljnim ostacima zaraženim iz prethodnih sezona, osobito u blagim zimama. Uz optimalne uvjete, temperaturu od 25 do 28°C i visoku vlažnost zraka, bolest se brzo širi sa zaraženih na zdrave biljke. 

Mogući jaka kiša i grad - šta nas sve čeka narednih dana?

"Kiše mogu isprati konidije gljive od nadzemnih dijelova do gomolja, gdje se zaraza može proširiti, a micelij gljive može preživjeti do sljedeće sezone", upozorava savjetodavka. 

Simptomi bolesti 

Simptomi bolesti najprije se javljaju na donjem lišću u obliku malih žućkastih pjega promjera 2-3 mm, čiji je rub oštro ograničen od zdravog tkiva. Pjege s vremenom potamne i postanu crne, s vidljivim koncentričnim krugovima, što karakterizira ovu bolest i olakšava prepoznavanje. Listovi s visokim stupnjem infekcije, koji imaju više pjega, suše se, ali ostaju na stabljici. 

Zbog pojave crne pjegavosti dolazi do poremećaja fotosinteze, a posljedično i do drugih metaboličkih procesa u biljci. Na gomoljima se također mogu pojaviti mrlje koje su jasno odvojene od zdravog tkiva. "Formirani gomolji oboljelih biljaka znatno su manji, sadrže manje škroba i teško se održavaju u skladištu", opisuje Klačar. 

Kako suzbiti crnu pjegavost? 

Ona upozorava da su mjere suzbijanja crne pjegavosti vrlo svažne za očuvanje zdravlja usjeva, posebno u područjima gdje je ova gljivična bolest česta. "Zdrav sadni materijal i plodored prve su preventivne mjere zaštite. Neke su sorte manje osjetljive i o njima treba voditi računa", naglašava. 

Zaštita krumpira od ove bolesti temelji se na primjeni zaštitnih sredstava - fungicida na bazi  azoksistrobina (0,5 l/ha), piraklostrobina i boskalida (0,25 kg/ha), difenkonazola (0,5 l/ha), fluksapiroksada i difenkonazola (0,75 l/ha).

"Kombinacija preventivnih strategija kao što su primjena fungicida, redovito praćenje biljaka te održavanje dobre drenaže i prozračnosti tla imaju ključnu ulogu u smanjenju štete i osiguravanju stabilnog i zdravog prinosa krumpira", zaključila je savjetodavka Klačar.