Krompir, globalna supernamirnica u brojkama i činjenicama

Krompir, za mnoge obična namirnica, za druge strateški važan prehrambeni proizvod – danas je nezaobilazan dio svjetske poljoprivrede, prehrambene industrije i svakodnevne kuhinje. Od Anda do slavonskih polja, krompir je prošao hiljaduljetno putovanje kako bi postao jedan od najvažnijih usjeva na planeti.

Porijeklom iz Južne Amerike, tačnije iz planinskih područja današnjeg Perua i Bolivije, uzgajao se još prije 7.000 godina. Drevni narodi Inka koristili su ga kao osnovnu prehrambenu namirnicu, pa čak i kao jedinicu vremena.

U Evropu dolazi u 16. stoljeću, zahvaljujući španskim konkvistadorima, ali tek u 18. stoljeću počinje njegova široka primjena. Danas se uzgaja na gotovo svim kontinentima.

Globalna proizvodnja u brojkama

Četvrta je najvažnija prehrambena kultura na svijetu, odmah nakon kukuruza, pšenice i riže. Godišnje se proizvede oko 370 miliona tona (oko 46,25 kg po osobi u svijetu) na više od 17 miliona hektara površine.

Najveći proizvođač je Kina, s više od 90 miliona tona godišnje, slijede Indija, Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države. Evropa, predvođena Njemačkom, Poljskom i Francuskom, također ima značajnu ulogu u svjetskoj proizvodnji.

Najveći izvoznici su Nizozemska, Francuska, Kanada i Njemačka, dok se najveće količine uvoze u Belgiju, Italiju, Egipat i Španiju. Belgija, zanimljivo, uvozi velike količine sirovog krompira za preradu u pomfrit i čips.

Hiljade sorti i bezbroj okusa

U svijetu postoji hiljade sorti krompira. Dijele se po boji kore i mesa (bijeli, žuti, crveni, ljubičasti) te po namjeni, za kuhanje, pečenje, prženje ili industrijsku preradu. Među poznatijim su Yukon Gold, Russet Burbank, Maris Piper, Desiree i Lady Claire. Svaka sorta ima svoje specifične karakteristike u pogledu okusa, teksture i otpornosti.

Uprkos uvriježenom mišljenju da deblja, vrlo je hranjiv kad se priprema bez masnoća. Sto grama kuhanog krompira sadrži oko 87 kalorija, gotovo bez masnoća, ali bogat ugljikohidratima, vlaknima, vitaminom C i kalijem. Dobar je izvor vitamina B6 te ne sadrži gluten, što ga čini pogodnim i za osobe s celijakijom. Posebno su zanimljive ljubičaste sorte, koje obiluju antioksidansima.

U prehrambenoj industriji je sirovina bez premca. Od njega nastaju čips, pomfrit, dehidrirani proizvodi, škrob, pa čak i alkoholna pića poput votke.

Godine 2021. svijet je obišla vijest o krompiru teškom čak 7,8 kilograma, pronađenom na Novom Zelandu. Kršten je imenom "Doug", a kasnije je DNK test pokazao da se radi o gomolju tikve, pa je ovaj rekord poništen.

Ponos Hrvatske - lički i međimurski

Prema podacima iz 2023. godine u Bosni i Hercegovini su ukupno zasijane površine merkantilnim krompirom iznosile 38.417 hektara, a proizvedeno je 565.548 tona. Poslovni subjekti su te godine od poljoprivrednih proizvođača otkupili krompira u vrijednosti većoj od 4,6 miliona KM, navedeno je u Godišnjem izvještaju iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za Bosnu i Hercegovinu, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u Srbiji se konzumni krompir proizvodi na oko 25.000 hektara, s ukupnim prinosom od 450.000 do 500.000 tona. Od te količine, 10-ak posto (50.000 t) ide u preradu.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2024. godini zasijano krompira na površini od oko 7.000 hektara, prihod po ha iznosio je 18,4 tone, a ukupno je proizvedeno 136.000 t.

Krompir nije samo prilog, on je globalni igrač u poljoprivredi, ekonomiji i prehrani. Iako skroman po izgledu, njegova važnost je golema. U vremenu klimatskih promjena, ekonomskih kriza i sve većih potreba za sigurnim snabdijevanjem hranom, ostaje čvrst, prilagodljiv i nezamjenjiv.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/nednapa, artistdesign.13}