Kolike su potrebe kupusa za đubrivom?

Đubrenje kupusa treba obaviti na osnovu agrohemijske analize zemljišta. Potrebe mladih biljaka nakon rasađivanja najveće su za azotom, u fazi formiranja glavica izraženiji su zahtjevi za fosforom dok su potrebe za kalijem najveće u fazi rasta glavice. Najveći prinosi dobijaju se kombinacijom organskih i mineralnih đubriva. Kupusnjače najbolje uspijevaju na neutralnim i slabo kiselim tlima, sa pH 5,5 - 6,5.

Uzgoj kupusa u plasteniku - uvjeti, rokovi i kultivari

Osnovno đubrenje izvodi se s jeseni, zaoravanjem stajnjaka 20 - 40 t/ha i mineralnim hranivom NPK formulacije 8:16:24 u količini od 400 - 500 kg/ha. U novije vrijeme sve više se koriste granulisana đubriva koja imaju sličan sadržaj azota i fosfora, a izraženiji kalij i koja su oplemenjena mikro elementima.

Dovoljna su dva prihranjivanja

Do rasađivanja treba unijeti 1/3 ili 2/3 P i K. Ostatak se dodaje u dva prihranjivanja, prvo se izvodi dvije do tri sedmice nakon rasada i to prilikom međuredne obrade i tada se dodaje 1/3 azota, a druga prihrana izvodi se u fazi formiranja lisne rozete, sa 1/3 azota, fosfora i kalij.

Zbog čestih navodnjavanja dolazi i do ispiranja elemenata iz površinskog u dublje slojeve pa je, s obzirom na plitak korjenov sistem, neophodno obaviti i jedno do dva prihranjivanja azotnim mineranlim đubrivima, sa 200 kg/ha KAN-a ili 100 kg UREE.

Azot produžava vegetaciju

Voditi računa prilikom prihrane da velike količine N đubriva, u kasnijim fazama produžavaju vegetaciju, a često i izazivaju pucanje glavica. Kod nas se u praksi najčešće izvodi jedna prihrana sa 1/2 azota i 1/3 fosfora i kalija od ukupne količine, na 20 - 30 dana od rasađivanja, kada krene najintezivniji rast rozete. Ukoliko proizvođači nemaju rasprskivače, prihranjivanje obavljaju neposredno prije zalivanja. Prilikom zaštite možemo dodavati folijarno amino kiseline, u količini od 150 ml/100 l. Ako se na pojedinim parcelama uoči nedostatak kalcija, onda je potrebna količina od 25 - 30 kg/ha.

Kako proizvesti sjeme kupusa

Pravilnom ishranom skraćuje se vegetacija, što je značajno u proizvodnji ranog kupusa. Dovoljna količina azota u fazi rasada i do momenta formiranja glavica i visoka količina fosfora u periodu formiranja glavica, pospješuju zrenje kupusa. Količina potrebnih hraniva je: 200 - 300 N, 120 - 150 P2O5 i 250 - 350 K2O i 40 - 60 MgO, navodi diplomirani inženjer povrtarstva, Dragan Mijušković, iz PSSS Jagodine.