Sve se više zabranjuje upotreba aktivnih tvari, među kojima su i zemljišni insekticidi. Adekvatne zamjene još nema.
U posljednje vrijeme u povrtnjacima velike štete čine kukci koji borave u tlu, dakle zemljišni štetnici. Najveće štete nanose korjenastim i gomoljastim, ali i drugim uzgajanim kulturama lomeći korijen ili stabljiku, odnosno njen početni dio koji se nalazi pri zemlji.
Najznačajniji zemljišni štetnici krumpira su: žičnjaci, rovac, sovice podzemljuše, grčice hrušta i druge.
Žičnjaci su jedni od najopasnijih štetnika u tlu. Radi se o ličinki, a naziv su dobili po žici kojoj najviše sliče. Posebno su prisutni u zemljištu gdje su ranije bile livade ili pašnjaci, te gdje se sijala lucerna i druge djeteline ili djetelinsko-travne smjese.
Imago žičnjaka boravi na cvjetovima livada, gdje polaže jaja u zemlju. Imaju ciklus razvoja jedne generacije kroz više godina, razvoj ličinke traje dvije do četiri godine. Žute su boje uskog i tvrdog tijela, dostižu dužinu do 35 mm.
Hrane se korjenom biljaka i vrlo su opasni štetnici krumpira, ali i mnogih drugih povrtnih i ratarskih kultura. Buše korijen ili gomolj krumpira hraneći se njegovim sadržajem, pri čemu on može biti potpuno ispresijecan hodnicima i bez tržišne vrijednosti. Prisutni su u svim uzgojnim područjima.
Drugi važan štetnik krumpira je hrušt odnosno njegova ličinka. Češće se nalazi u brdskom području. Štete čine ličinke (grčica) koje cijeli svoj život provode u zemljištu, a njen razvoj traje tri do četiri godine.
Ličinke hrušta su veće i šire, bijele boje, nalaze se u tlu savijene zbog čega su i dobile naziv, ne buše hodnike već izgrizu površinski dio gomolja, koji ubrzo propada. Nerijetko se hrane i cimom.
Oba štetnika prezimljavaju u tlu, a ishranu započinju kad temperatura zemljišta dosegne između osam do 10 stupnjeva Celzijusa.
Podgrizajuće sovice ili sovice podzemljuše također čine štete na gomolju krumpira. To su leptiri koji se hrane cvjetovima korova, a nijhove ličinke, tj. gusjenice, žive u tlu i čine štetu u povrtnjacima pregrizavši presadnice.
Rovac također spada u ovu grupu, voli rahla i umjereno vlažna tla pa se češće nalazi pored rijeka ili u tlima koja se natapaju. Štetu čine i imago i ličinka, hraneći se podzemnim dijelovima biljaka (gomolji, korijen, lukovice i dr ). Ne voli svjetlost, a u zemljištu pravi hodnike pri čemu presječe ili oštećuje organe biljaka.
Prije pristupanja bilo kakvim mjerama zaštite trebalo bi pristupiti pregledu tla. U slučaju prisustva ličinki štetočina trebalo bi primijeniti granulirane insekticide i to uz obaveznu inkorporaciju u zemljište.
Odlične rezultate je dao insekticid Force koji se primjenjuje prije sjetve u dozi od 12 do 16 kg /ha. Sadrži aktivnu tvar teflutrin, a u svom sastavu ima 10% N, 44% P te mikroelemente Mn 3% i Zn 2%, a pored toga što je insekticid, on je i gnojivo za startni razvoj s izraženim sadržajem fosfora. Ranije je u ponudi bio veći broj zemljišnih insekticida koji su bili više u granuliranom obliku, rjeđe u tekućem.
Međutim, sve se više zabranjuje upotreba aktivnih tvari, među kojima su i zemljišni insekticidi, a adekvatne zamjene istim dozvoljenim preparatima još nema, tako da je problema sa štetnicima na terenu sve više.
U ponudi su također i bio preparati. Zemljište treba tretirati, odnosno inkorporirati insekticid (ako se radi o granuliranom) prije sadnje.
Tagovi
Autorica