Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Toplotni stres
  • 23.07.2025. 07:30

Kako pomoći povrću da se ne pregrije i da li kalemljeni rasad bolje podnosi vrućine?

Biljke u plastenicima u ovom su periodu visokih temperatura ponovno izložene toplotnom stresu. Šta se može uraditi kako bi im se pomoglo?

Kako pomoći povrću da se ne pregrije i da li kalemljeni rasad bolje podnosi vrućine?
Foto: Bojan Kecman
68
0
0

Meteorolozi najavljuju novi toplotni talas s temperaturama i do 40 stepeni. To znači da će biljke u plastenicima ponovo biti izložene toplotnom stresu.

Uvidom u stanje na terenu tokom prošlog toplotnog talasa, moglo se primijetiti da kalemljeni paradajz bolje podnosi visoke dnevne temperature, u odnosu na nekalemljeni.

Veća otpornost i prinos

Razlog je što se metodom kalemljenja spajaju podloge, koje su obično plavi patlidžan i plemke, koje su željene sorte paradajza. Patlidžan je, inače, poprilično otporna biljka, dobro podnosi visoke temperature i nema većih problema s bolestima i štetočinama, izuzimajući krompirovu zlaticu.

Osim povećane otpornosti, kalemljene biljke imaju i veći prinos po stablu, a plodovi su krupniji i bolje obojeni. Uz redovno zalijevanje i prihranu, visok prinos, čak duplo veći po stablu u odnosu na nekalemljeni rasad, neće izostati.

Nekalemljeni paradajz mora češće da se tretira i mnogo je osjetljiv na plamenjaču, naročito ako se ne kidaju donji listovi i ne skidaju zaperci. Sve to, naravno, treba da se radi i na kalemljenom paradajzu.

Bijele mreže pomažu

Iako su kalemljene biljke otpornije i njima treba pomoći ako su uslovi u plasteniku takvi da biljke ne mogu da se razvijaju zbog temperatura od 40 stepeni i više. Jedna od tehnika jeste zasjenjivanje plastenika s gornje i bočnih strana pomoću zelenih mreža koje imaju stepen zasjenjivanja od 35% i više. U praksi se najbolje pokazala mreža s 45% zasjenjivanja.

zasjenjivanje plastenika
Jedna od tehnika pomoći bilju je zasjenjivanje plastenika s gornje i bočnih strana

Druga opcija je prskanje vodom tih mreža tokom dana da bi se ohladile i imale bolji efekat, a naravno, tu su i ventilatori.

Ono što još rade pojedini proizvođači odnosi se na stavljanje bijelog, izrezanog, platna iza ili ispred biljaka. Bijela boja ima bolji albedo, odnosno, bolje odbija sunčevu svjetlost i biljke se manje zagrijavaju.

Zašto paradajz puca baš kad najviše rodi?

Iako bi neko rekao da biljkama smeta i ako nemaju sunčevu svjetlost, tokom dana ipak je dobijaju, samo u drugom dijelu dana. I rezultati ne izostaju jer tako zasjenjene biljke imaju odličan prinos, naročito ako se radi o kalemljenom rasadu.


Tagovi

Kalemljeni paradajz Vrućine Bijele mreže Plastenik Nekalemljeni paradajz Kalemljeni rasad Toplotni stres


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.