Ovako visoke temperature nepovoljno utječu na rast i razvoj povrtnih kultura, u prvom redu paprike i paradajza koje su tijekom ljeta najčešće kulture u proizvodnji u zaštićenom prostoru, u plastenicima.
U sredini smo ljeta koje je natprosječno toplo. Zabilježene dnevne temperature tijekom dana u zaštićenom prostoru su iznad 40°C a i noćne tek koji stupanj ispod 30°C. Ovako visoke temperature nepovoljno utječu na rast i razvoj povrćarskih kultura, u prvom redu paprike i paradajza koje su tijekom ljeta najčešće kulture u proizvodnji u zaštićenom prostoru.
Oštećenja zbog visokih temperatura manifestiraju se na različitim dijelovima biljaka. Listovi tijekom dana klonu, a zbog razgradnje klorofila mogu poprimiti i smeđu boju dok korijen može prestati rasti. Česta je pojava i odbacivanja cvjetova ili se pak iz oplođenih cvjetova razvijaju deformirani plodovi koji nisu za tržište.
Simptomi nedostatka kalcija obično se javljaju na plodovima kada dostignu 1/3 do 2/3 zrelosti. Na plodovima se prvo razvija mrlja svijetlo sive boje koja tamni, prelazi u smeđu i na kraju u crnu boju. Mrlja s vremenom nekrotizira.
To je fiziološki poremećaj povezan s međuovisnosti kalcija, dušika i vlage u tlu. Tako da je moguće da se simptomi manifestiraju i na plodovima biljaka koje rastu u tlima u kojima ima dovoljno kalcija. No kako bi bili sigurni da ima dovoljno kalcija i kako bi izbjegli ovu pojavu potrebno je dodavati kalcij svakih desetak dana. Prehranu kalcijem najbolje je napraviti rano ujutro, odmah nakon svitanja i paziti da biljka ima dovoljno vode kako bi mogla taj kalcij i usvojiti. Moguća je i primjena kalcija folijarno, dakle putem lista.
Uslijed visokih temperatura nerijetko se javljaju i ožegotine na listu ali i na plodu. Kako bi izbjegli ovu pojavu prvo ćemo zasjeniti plastenik, ali i paziti da ostavimo dovoljno lisne mase. Tako da pinciranje moramo prilagoditi vremenu uzgoja. U proljeće i jesen papriku pinciramo jače dok za pripremu za ljeto ostavljamo više lisne mase. Na zapercima možemo skidati samo cvjetove a ostavljati listove.
Stres izazvan utjecajem visokih temperatura možemo smanjiti obaveznim provjetravanjem tijekom dana ali bi bilo dobro da se i tijekom mirnih noći ventilacije ne zatvaraju. Zasjenjivanje je već spomenuto i obavezno je tijekom ljetnih mjeseci.
Vodni režim i temperaturni stres usko su povezani. Nadzemni dijelovi biljke mogu evapotranspiracijom održati povoljnu temperaturu tkiva. Zato pazite da biljke tijekom cijelog dana imaju dovoljno vode. Orošavanjem možemo postići super rezultate u cilju smanjenja temperature i podizanja vlage.
Preživljavanje ovakvih stresnih uvjeta lakše podnose cijepljene sadnice. Naime, njihov korijen je jače razvijen što omogućuje bolju opskrbu vodom pa su time biljke i otpornije na nepovoljne stresne uvjete. I primjena gnojiva na bazi organskih sastojaka (amino-kiselina i peptida) isto može pomoći biljkama preživjeti ovakve ekstremne uvijete.
Autorica: Mirjana Dijan, dipl.ing.agr.
Foto: Bigstockphoto/savcoco
Izvori
