Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Berba kupusa
  • 17.08.2023. 07:30

Kada su glavice kupusa spremne za berbu?

Jedno je teorija, a drugo praksa. U stvarnosti mnogo faktora utiče na dinamiku rasta, razvoja i dozrijevanja kupusa

Kada su glavice kupusa spremne za berbu?
Foto: Depositphoto/jack520429@gmail.com
  • 1.354
  • 68
  • 0

Vrijeme je berbe kupusa, a da bi uskladištene glavice opstale što duže, potrebno ih je ubrati u optimalno vrijeme. Suviše rana i suviše kasna berba nepovoljno djeluju na mogućnost njihovog čuvanja.

Kod nezrelih glavica procesi zrenja nisu dovršeni, nije došlo do nakupljanja materija odgovornih za čvrstinu i sastav biljnog tkiva. U slučaju prezrelih, dolazi do slabljenja kvaliteta i podložnije su pojavi procesa truljenja i pucanja.

Obratite pažnju na vrijeme dozrijevanja

Na tržištu možemo pronaći sorte i hibride koje imaju različit vegetacijski period. Taj period od nicanja do berbe može da traje od 55 do 180 dana i tome treba dati veliku važnost. Kada sami uzgajate rasad, sačuvajte kesicu u kojem je bilo sjeme ili zapišite koliko traje vegetacija.

Ranim sortama će od nicanja do berbe trebati od 55 do 90 dana, za sorte srednje grupe zrenja od 80 do 110, srednjekasne između 110 i 135, dok je kasnim sortama potrebno od 140 do 180 dana.

Posmatrajte kako izgledaju

Jedno je teorija, a drugo praksa. U stvarnosti mnogo faktora utiče na dinamiku rasta, razvoja i dozrijevanja kupusa. Osim toga, nekad ćete zaboraviti o kojoj sorti ili hibridu je riječ ili ćete kupiti gotov rasad za koji nećete znati kada je posijan.

Znajte da na svaku biljku veliki uticaj imaju vremenske prilike, kvalitet i sastav zemljišta, snabdjevenost vodom i hranivima, pojava bolesti, napad štetočina, osvijetljenost, gustina sadnje, susjedne biljke, da li smo poštovali plodored, odnosno šta smo uzgajali prije kupusa na toj gredici ili parceli. U konvencionalnoj i integralnoj poljoprivredi nije zanemarljiv ni uticaj pesticida koji su primijenjeni na prethodnim usjevima.

Puno je faktora koji utiču na rast i razvoj (Foto: Depositphotos/maxsol7)

Zrela glavica mora odgovarati karakteristikama sorte. U pojedinim godinama to nije slučaj i možete se pitati šta ste posijali. Na izgled djeluju svi navedeni faktori i zbog toga se nemojte opterećivati što vaš kupus ne izgleda kao onaj na slici. Može biti odstupanja u veličini, obliku, boji. Kod mene zemlja nije za kupusnjače i nikad ne može narasti teži od maksimalno 500 do 600 g, po obliku je više izdužen i listovi su svjetlije boje. Razlog zbog kojeg tako tvrdoglavo uzgajamo kupus je u okusu, a to je posebna tema.

Da su glavice zrele znat ćete po zvuku kada je uhvatite rukama i stisnete. Čuje se karakteristično škripanje. Rubni listovi su elastični na dodir, a središnji nerv jak. Dobivaju plavkastu nijansu. Donji listovi počinju da mijenjaju boju u žutu i suše se. Kada pogledate na vrh glavice, on treba biti svijetlo obojen.

Nije problem kada pogriješimo termin berbe za rane sorte, jer su one u većini slučajeva namijenjene za svježu potrošnju. Problem može biti kada pogriješimo, a radi se o srednjekasnim i kasnim sortama namijenjenim za čuvanje preko zime i pripremu zimnice. Za njih je preporučljiva berba, odnosno rezanje, nakon što temperatura padne na 7 do 9ºC. Kasne sorte će imati bolji okus ako ih ostavite na gredici i kratkotrajno budu izložene blagom mrazu.


Povezana biljna vrsta

Kupus

Kupus

Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pup nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i... Više [+]

Tagovi

Kupus Glavica kupusa Zreli kupus Berba kupusa Zrela glavica kupusa Vrijeme berbe kupusa


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.