Gubitak lisne mase uslijed plijesnivosti lista paradajza dovodi do smanjenja prinosa

Fitopatogena gljiva Fulvia fulva prouzrokovač je plijesnivosti lista paradajza, oboljenja koje se javlja kod proizvodnje paradajza u zaštićenom prostoru. Razvoju bolesti, kako kaže savjetodavac Bojana Karapandžić, pogoduju uslovi slabe osvijetljenosti plastenika, duže oblačnosti, gust sklop biljaka, slabije provjetravanje, neadekvatno navodnjavanje, uslovi visoke relativne vlažnosti vazduha.

Podsjetimo, za razvoj ove gljive od presudnog značaja su temperatura i relativna vlažnost, tako da infekcije nastaju pri temperaturi od oko 22-24°C, i vlažnosti 90-95 posto.

"U prirodi ovaj patogen se održava u zemljištu kao saprofit, ili konidijama i skerocijama na biljnim ostacima. Može se prenijeti i zaraženim sjemenom. Simptomi bolesti manifestuju se na lišću, i to najprije na donjem, starijem lišću, sa tendencijom širenja bolesti prema vrhu biljke, na gornje lišće", kaže savjetodavac i dodaje da se na licu lista uočavaju svjetlozelene pjege nejasnih ivica, dok se na naličju listova u okviru pjega, uslijed sporulacije gljive, formira maslinastozelena, somotasta prevlaka.

Kao posljedica razvoja bolesti dolazi do nekroze, uvijanja lišća, ono vene i opada. Rijetko mogu biti zaraženi plodovi, cvjetovi, peteljke, stabljika. Gubitak lisne mase dovodi do smanjenja prinosa.

Mjere zaštite

Mjere kontrole, kako stručnjak kaže, odnose se na primjenu plodoreda, uništavanje biljnih ostataka, dezinfekciju zemljišta, sjemena, konstrukcije plastenika. Provjetravati objekat, regulisati temperaturu i vlažnost u objektu, kako bi se izbjegli uslovi koji pogoduju patogenu.

"Navodnjavanje treba obavljati u ranim jutarnjim satima. Voditi računa o gustini sadnje da ne bi dolazilo do zasjenjivanja biljaka", kaže Karapandžić i dodaje da fungicidi koji se koriste za suzbijanje crne pjegavosti djeluju i na ovog patogena.